|
Šipovo
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Šipovo | ||
| Grad i općina | ||
 | ||
| ||
| Službeni naziv: Općina Šipovo | ||
| Država |  Bosna i Hercegovina | |
|---|---|---|
| Entitet |  Republika Srpska | |
| Općina | Šipovo | |
| Koordinate | ||
| Površina | ||
| - Općina | 510 km² | |
| Gradonačelnik | Dušan Malinović[1] (SNSD) | |
| Vremenska zona | Srednjoevropsko vrijeme | |
| Poštanski broj | 78 364 | |
| Pozivni broj | (+387) 50 | |
  Šipovo BiH | ||
| Web stranica: Općina Šipovo | ||
Šipovo, grad i središte istoimene općine u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. To je prvenstveno brdsko planinsko područje ispresijecano rijekama Janjom i Plivom, kao i riječicama Sokočnicom, Lubovicom i Volaricom. Najniza tačka nadmorske visine (ušće rijeke Janj u Plivu) iznosi 440m, a najvisa tačka je vrh planine Vitorog (1905m). Ukupna površina općine iznosi 510 kvadratnih kilometara. Od toga na šume, najvrijedniji resurs, otpada 22 000 ha ili 48%, na livade i pašnjake oko 15 550 ha ili 33%, na oranice i voćnjake oko 6 500 ha ili 15% i na neproduktivno zemljište 2 000 ha ili oko 4%. Prije agresije na Bosnu i Hercegovinu općina Šipovo imala je 15. 579 stanovnika. Najveće etnička grupa na području općine su Srbi sa 80% stanovništva i Bošnjaci 16%. 1999. godine u općini je živjelo 12 754 stanovnika. Teritorija obuhvata 11 mjesnih zajednica: Šipovo, Volari, Natpolje, Grbavica, Babići, Pribeljci, Pljeva, Dragnić Podovi, Sokolac, Mujdžići i Strojice.
Krajem ljeta 1995. Šipovo je došlo pod kontrolu hrvatske vojske. Dejtonskim sporazumom, zajedno sa Mrkonjić Gradom(vidi i : Demografija Mrkonjić Grada i Spisak naseljenih mjesta u Mrkonjić Gradu), ušlo je u sastav Republike Srpske. Najbliži gradovi su Jajce i Mrkonjić Grad koji su udaljeni oko 20 km, Banja Luka udaljena oko 80 km, a glavni grad Sarajevo je udaljeno oko 200 km.
Sadržaj |
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva 1991. godine, općina Šipovo imala je 15.579 stanovnika, raspoređenih u 40 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Šipovo, u cjelini, ušla je u sastav Republike Srpske.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Šipovo, popis 1991.
ukupno: 15.579
- Srbi - 12.333 (79,16%)
- Muslimani - 2.965 (19,03%)
- Hrvati - 31 (0,19%)
- Jugoslaveni - 155 (0,99%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 95 (0,63%)
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Grad Šipovo, popis 1991.
ukupno: 5.170
- Srbi - 3.828 (74,04%)
- Muslimani - 1.155 (22,34%)
- Hrvati - 14 (0,27%)
- Jugoslaveni - 117 (2,26%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 56 (1,08%)
Muslimani se danas izjašnjavaju kao Bošnjaci.
[uredi] Ratni zločini
Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini srpske jedinice su počinile više zločina na području općine Šipovo. 6. decembra 2005. godine okružni sud u Banja Luci je osudio Nikolu Deretu na 13 godina zatvora zbog počinjenog ratnog zločina nad civilnim bošnjačkim stanovništvom u mjestu Štrbine u blizini Šipova.
[uredi] Reference
[uredi] Vanjski Linkovi
Nedovršeni članak Šipovo koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
 | U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
