|
Begova džamija
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Gazi Husrev-begova džamija ili samo Begova džamija u Sarajevu je zbog svoje veličine i privlačnosti jedan od najznačajnijih spomenika sakralne islamske arhitekture na Balkanu. Izgrađena je 1530. Džamija je zadužbina Gazi Husrev-bega, vladara bosanskog Sandžaka. Projektovao ju je Ajem Esir Ali iz Tibrisa, jedan od najvećih istambulskih arhitekata, a gradili su je dubrovački majstori. Džamija je kvadratnog oblika, sa kupolom prečnika 13m i visinom od 16m. Na nju se nadovezuju manje kupole i polukupole. Interijer džamije zrači nesvakidašnjom umjetničkom atmosferom. Uz džamiju se nalazi šadrvan, čija voda služi za ritualno umivanje prije molitve. Današnji oblik s kupolom datira iz 1893. godine. Od 1530. je na istom mjestu stajao bunar. U sjeni džamije i stoljetnih lipa su dva turbeta, u kojima je 1541. ukopan Gazi Husrev-beg i njegov zatočenik i kasnije prijatelj, dalmatinac Murad-beg Tardić. Nedaleko od džamije je sahat-kula i medresa. U 16. vijeku kada je izgrađena, Begova džamija je predstavljala objekat od izuzetne važnosti za urbani razvoj Sarajeva i jedan je od najznačajnijih objekata iz bogate ostavštine Gazi Husrev-bega. To je prva džamija u svijetu koja je dobila električno osvjetljenje 1898. godine. [1]
Sadržaj |
[uredi] Galerija
Dvorište džamije
Unutrašnjost džamije
Turbe Gazi Husrev-bega
Razglednica iz 1900.
[uredi] Položaj
[uredi] Vanjski linkovi
[uredi] Reference
- ↑ Izvor: Dnevni avaz, br. 4297, godina XII, nedjelja, 9.9.2007., Panorama, str. 14
Nedovršeni članak Begova džamija, koji govori o džamijama, treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
