|
Grude
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Grude | ||
| Grad | ||
 Panorama Gruda | ||
| ||
| Službeni naziv: Općina Grude | ||
| Država |  Bosna i Hercegovina | |
|---|---|---|
| Entitet | Federacija BiH | |
| Kanton | Zapadnohercegovački | |
| Općina | Grude | |
| Nadmorska visina | 270 m.i.m. | |
| Koordinate | ||
| Površina | ||
| - Općina | 221 km² | |
| Stanovništvo | ||
| - Općina | 16 358 (1991) | |
| - Procjena | 15 525 (2009[1]) | |
| Gustoća | ||
| - Općina | 74 /km² | |
| Gradonačelnik | Ljubo Grizelj[2] (HDZ BiH) | |
| Vremenska zona | Srednjoevropsko vrijeme | |
| Poštanski broj | 88 340 | |
| Pozivni broj | (+387) 39 | |
  | ||
| Web stranica: Općina Grude | ||
Grude, grad i središte istoimene općine u Zapadnohercegovačkom kantonu, Bosna i Hercegovina, na granici sa Republikom Hrvatskom. Smjestio se na rubovima plodnoga Imotsko-bekijskog polja, a obuhvata prostor omeđen planinom Biokovom na jugu, te planinskim masivima Vrana i Čvrsnice na sjeveru, u općini Posušje). Sa svojih 16.000 stanovnika i površinom od 218 km² općina po novoj političko-teritorijalnoj organizaciji BiH pripada Zapadnohercegovačkom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine.
Sadržaj |
[uredi] Geografija
Ovaj prekrasni krajolik je obrastao niskim rastinjem tipičnim za kraške krajeve. Blizina mora daje ovom kraju blagu klimu mediteranskih obilježja, koja zbog relativne blizine planinskih masiva povremeno zadobija i obilježja kontinentalne klime. Područje Gruda bogato je prirodnim ljepotama, u koje se ubrajaju brojne kraške jame i pećine karakteristične za ovaj kameni krajolik, kao i brojni izvori i vodeni resursi, što je za ovo kraško područje neobično (jezero Krenica, rijeka Vrlika).
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Grude imala je 16.358 stanovnika, raspoređenih u 13 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Grude, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Grude, popis 1991.
ukupno: 16.358
- Hrvati - 16.210 (99,09%)
- Srbi - 9 (0,05%)
- Bošnjaci - 4 (0,02%)
- Jugoslaveni - 5 (0,03%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 130 (0,81%)
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Grad Grude, popis 1991.
ukupno: 3.598
- Hrvati - 3.567 (99,13%)
- Srbi - 6 (0,16%)
- Bošnjaci - 4 (0,11%)
- Jugoslaveni - 1 (0,02%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 20 (0,58%)
[uredi] Historija
[uredi] Predhistorijsko doba
Svjedočanstva o životu na ovim prostorima prisutna su još u prahistorijskim vremenima. Naime, na lokalitetu Ravlića pećine, koja se nalazi u Drinovcima, pronađeni su tragovi života, koji datiraju iz razdoblja kasnijeg neolita. Pretpostavlja se da je život na ovim prostorima tekao kontinuirano, smjenjivali su se narodi, kulture, civilizacije, a prostorom južne Herecgovine prolazile su i vojske, od rimskih legija do Napoleonovih jedinica.
[uredi] Rimsko doba
U kasnijim, već historijskim vremenima, na ovom tlu bila je vrlo živa prisutnost Rimljana, čija je trgovačka cesta koja je povezivala dva velika antička trgovačka središta, Salonu i Naronu, prolazila kroz ove krajeve. Nedavna arheološka iskapavanja na lokalitetu u Gorici potvrđuju da je na ovom tlu u antičkom vremenu postojala značajna antička naseobina.
[uredi] Srednjovjekovna Bosna
Srednji vijek je vrijeme stećaka, najkarakterističnijih simbola bosanske kulturne baštine. Stećke u grudskoj općini pronalazimo gotovo na svakom koraku, što dokazuje da je u to vrijeme život bujao. Nedvosmisleno je to zasluga povoljnog geografskog položaja ovoga kraja, kao i relativno ugodne klime, spojene s bogatim prirodnim resursima. Rijetko se gdje može sresti ta neobična kombinacija surovosti i pitomosti prirode, koju nalazimo na prostorima Imotsko-bekijskoga polja, plodna zemlja relativno bogata vodom u kontrastu sa divljim i okrutnim kamenjarom koji je okružuje.
[uredi] Osmansko doba
Kraj srednjeg vijeka obilježen je osmanskom ekspanzijom i osvajanjima. Tragovi dugotrajne vladavine Osmana i danas su prisutni u govoru ovoga kraja i nekim običajima koji su se zadržali sve do danas.
[uredi] Austro-ugarsko doba
Nakon Osmanlija, odlukom Berlinskog kongresa 1878. Austro-Ugarska dobija mandat da zaposjedne Bosnu i Hercegovinu. To je period u kojem su se izgradile škole i podigla infrastruktura potrebna za funkcionisanje moderne evropske države, ali kao i obično ovaj kraj je uporno zaobilažen u toj sveopćoj modernizaciji. Ruralni karakter područja gruda se održao sve do danas.
[uredi] 20. vijek
Oba svjetska rata odnijela su puno mladih života i donijela glad u ove krajeve. Proglašenjem nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine u martu 1992., Grude uskoro postaju centar separatističke tvorevine tzv. Hrvatske republike Herceg-Bosne, čije se rukovodstvo danas nalazi u Den Haagu očekujući suđenje, za pokušaj secesije dijelova BiH i stvaranja Velike Hrvatske, pripajanjem teritorija BiH Republici Hrvatskoj, te optužbama po tačkama o etničkom čišćenju Bošnjaka na teritoriju pod kontrolom HVO-a i HV, kao i otvaranjem koncentracionih logora: Dretelj, Heliodrom, Gabela i drugih.
[uredi] Reference
[uredi] Vanjski linkovi
 | U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
