|
Gruzija
| Gruzija საქართველო Sakartvelo | ||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| ||||||
| Himna: "Tavisupleba" | ||||||
Položaj Gruzije | ||||||
| Glavni grad | Tbilisi | |||||
| Službeni jezik | gruzijski | |||||
| Državno uređenje | ||||||
| - | Predsjednik | Mikheil Saakashvili | ||||
| - | Predsjednik vlade | Nika Gilauri | ||||
| Nezavisnost | 9. april 1991 | |||||
| Površina | ||||||
| - | Ukupno | 69,700 km² (121.) | ||||
| Stanovništvo | ||||||
| - | Ukupno | 4,661,473 (117.) | ||||
| - | Gustoća stanovništva | 64/km2 | ||||
| Valuta | gruzijski lari | |||||
| Vremenska zona | UTC +4 | |||||
| Internet domena | .ge | |||||
| Pozivni broj | +995 | |||||
Gruzija je država smještena na istočnoj obali Crnog mora, te većim dijelom leži na južnom Kavkazu i manjim dijelom na sjevernom Kavkazu, nastala je raspadom SSSR-a, referendumom 1991. Graniči s Rusijom na sjeveru i Turskom, Armenijom i Azerbejdžanom na jugu.
Sadržaj |
[uredi] Historija
[uredi] Vlada
Od ustava iz 1995. godine Gruzija je predsjednička republika s jednodomnim vrhovnim vijećem.
[uredi] Političke podjele
[uredi] Geografija
[uredi] Privreda
Privreda Gruzije je nakon raspada SSSR-a doživjela ogroman pad, a pokušaj privatizacije 1995. godine bio je neuspješan. Nakon opsežnih privrednih reformi i pomoći MMF-a gruzijska privreda pokazuje znakove oporavka, smanjena je inflacije te se otvaraju nova tržišta. Gruzijska privreda je vezana za turizam na Crnom moru, uzgoj agruma, čaja i grožđa, zatim eksploatacija mangana i bakra, te proizvodnja vina, hemikalija, tekstila i metala.
[uredi] Stanovništvo
Gruzija ima 4.693.892 stanovnika koji najvećim dijelom žive u Kolhidskoj nizini i Tbilisijskoj kotlini. Prema etničkoj pripadnosti 73,1% su Gruzijci, 8,1% Armenci, 6,3% Rusi, 5,7% Azeri, 3% Oseti, 1,8% Abhazi, 5% ostali. Prema religijskoj pripadnosti 65% su gruzijski pravoslavci, 11% muslimani, 10% ruski pravoslavci, 8% armenski pravoslavci, 6% ostali.
[uredi] Kultura
[uredi] Također pogledajte
[uredi] Vanjski linkovi
| |||||||||||||||||



