|
Kotor-Varoš
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Kotor Varoš)
| Kotor-Varoš | |||
 Zgrade u Kotor Varoši | |||
| Grb | Položaj | ||
|---|---|---|---|
| |||
| Osnovne informacije | |||
| Entitet: | Republika Srpska | ||
| Općina: | Kotor-Varoš | ||
| Stanovništvo: | 36.853 popis (1991) | ||
| Površina: | 574 km² | ||
| Gustoća: | 64 stanovnika na km² | ||
| Pozivni broj: | (+387) 51 | ||
| Poštanski broj: | 78 220 | ||
| Administracija (Stanje: 2008-2012) | |||
| Načelnik: | Nedeljko Knežević[1] (SNSD) | ||
| Web stranica: | |||
Kotor-Varoš je bosanskohercegovačka općina u blizini Banja Luke.
Sadržaj |
[uredi] Geografija
[uredi] Historija
Područije općine Kotor-Varoš je arheološki i historijski daleko manje istraženo, koliko po svom položaju u odnosu na širi areal zaslužuje. Historija bilježi, da su na ovim prostorima postojala naselja u dalekoj prošlosti, čak i u periodu neolita. Ovo područje su tada naseljavali Iliri.
U IV vijeku p.n.e. na ovo područje su prvi put prodrli Kelti, koji su se u više navrata zadržavali na području BiH. Pred kraj starog vijeka područje oko rijeke Vrbas, Vrbanje i Sane naseljavalo je tračansko pleme Mezeji.
U I vijeku n.e. ovo područje osvajaju Rimljani koji postepeno asimiliraju Mezeje i angažuju ih u svoje legije i svoju mornaricu. Iz tog perioda postoji više lokaliteta koji ukazuju na rimske građevine: u Šipragama na području Crkvine 1981. godine otkriveni su ostaci ranokršćanske bazilike (III-V vijek); rimskih opeka nađeno je na više lokaliteta: Stari grad Lauš, današnji Lauši u Maslovarama, zatim u Pobrđu i Zabrđu i na ušću potoka Svinjara u rijeku Vrbanju i na putu od Banjaluke do Skender Vakufa.
U sedmom vijeku ovo područje naseljavaju Južni Slaveni koji su se mješajući sa starosjediocima zadržili do današnjih dana. Slavenizacijom ovog dijela balkanskog poluostrva tu se formiraju prve državice Južnih Slavena, a među njima i prva bosanska država u 10. vijeku. Prema ljetopisu popa Dukljanina (barskog rodoslova), polovinom 12. vijeka župe Uskoplje, Pljeva i Luka bili su u sastavu Bosne. Prvi pisani dokumenti o naselju na ovom području datiraju iz 1322, 1323. i 1412. godine. To je povelja Stjepana II Kotromanića (bosanskog bana od 1322. do 1353. godine), koji daruje Vukosavu Hrvatiniću 1322. godine župe Danicu i Vrbanju sa gradovima Ključem i Kotorom kao lični posjed, zato što mu je ovaj pomogao prilikom preuzimanja vlasti u sukobu sa Babunićima. Ovaj feudalni posjed Hrvatinića je kasnije, 1404. godine još više proširio Hrvoje Vukčić Hrvatinić (Stjepančić), koji se nazivao gospodarem Donjih kraja (područje od rijeke Vrbasa do preko Sane a kasnije je još više prošure). Iako su Ugarski kraljevi Ludovik I Sigismund, (koji je kasnije osvojio Hrvatsku, Češku i Njemačku) pokušali osvojiti Bosnu, nije im polazilo za rukom. Čak je Ugarski kralj Sigismund I 1411. godine Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću priznao pravo posjeda Donjih kraja. U to vrijeme gradovi Kotor i Zvečaj u Rijesnom kod Banja Luke su imali strateški značaj za odbranu Bosanske države.
Od 1519. srednjevijekovni grad Kotor je pod turskom upravom. Tad se pored naselja Kotor formira naselje Varoš na području današnjeg Donjeg Varoša. Širenjem grada u oba pravca po riječima arheologa Đurđevića, nastao je grad koji je u svom nazivu zadržao oba imena Kotor-Varoš, u čiji sastav su ušla naselja: Kotor katolički, Kotor turski, Čepak, Slatina i Varoš, a koji se prvi put pod tim imenom spominje 1889. godine, poslije popisa stanovništva, koje je tada organizovala Austro-Ugarska monarhija, a koja je odlukom velikih sila anketirala BiH 1878. godine. Od 01.12.1918. godine Kotor Varoš je u sastavu Kraljevine SHS, a od 1945. u sastavu FNRJ kasnije SFRJ.
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kotor Varoš imala je 36.853 stanovnika, raspoređenih u 42 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Kotor Varoš, gotovo u cjelini, ušla je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušao je dio naseljenog mjesta Kruševo Brdo II.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Kotor Varoš, popis 1991.
ukupno: 36.853
- Srbi - 14.056 (38,14%)
- Muslimani - 11.090 (30,09%)
- Hrvati - 10.695 (29,02%)
- Jugoslaveni - 745 (2,02%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 267 (0,73%)
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Grad Kotor Varoš, popis 1991.
ukupno: 7.411
- Srbi - 2.522 (34,03%)
- Hrvati - 2.432 (32,81%)
- Muslimani - 1.800 (24,28%)
- Jugoslaveni - 547 (7,38%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 110 (1,48%)
Muslimani se danas izjašnjavaju kao Bošnjaci.
[uredi] Reference
[uredi] Vanjski linkovi
 | U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
