|
Kupres
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Kupres | |
| Grad | |
 Panorama Kupresa | |
| Službeni naziv: Općina Kupres | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
|---|---|
| Entitet | Federacija BiH |
| Kanton | Kanton br. 10 |
| Nadmorska visina | 1 182 m.i.m. |
| Koordinate | |
| Površina | |
| - Općina | 622 km² |
| Stanovništvo | |
| - Općina | 9 618 (1991) |
| - Procjena | 3 437 (2009 [1]) |
| Gustoća | |
| - Općina | 15 /km² |
| Gradonačelnik | Stjepan Herceg[2] (HDZ BiH) |
| Vremenska zona | Srednjoevropsko vrijeme |
| Poštanski broj | 80 320 |
| Pozivni broj | (+387) 034 |
  | |
| Web stranica: Općina Kupres | |
Kupres je manji grad u Bosni i Hercegovini, smješten na krajnjem sjeveru Livanjskog kantona. Mjesto je poznato po zimskim turističkim sadržajima, kada je omiljeno okupljalište skijaša iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske (ponajviše Dalmacije) i susjednih zemalja.
Sadržaj |
[uredi] Polja
Kupreško polje je velika kraška visoravan smještena istočno od Livanjskog i Glamočkog polja, a sjeverno od Duvanjskog polja. Pruža se od sjeverozapada prema jugoistoku, dugačko je 24 km, široko 10 km i površine 93 km². Geološki mu je sastav od verfenskih škriljevaca, u širini djelomično od pješćenika, vapnenca, dolomita i slojeva melofira. U južnim je krajevima pokriveno neogenim jezerskim talozima, glinom i šljunkom.
Kupreški kraj obuhvata osim Kupreškog polja još dvije znatno manje kraške visoravni: Vukovsko polje i Ravno. Nalaze se na oko 1135 m nad morem i imaju po oko 20 km². Vukovsko polje dijele od Kupreškog polja Lupoglav, Crni vrh i Osoje, a od Ravnog Ravašnica (1565 m). Između Vukovskog polja i Ramske kotline izdiže se visoka Raduša s oštrim šiljkom Idovcem (1956 m), koju opet sa Stožerom povezuje Siver (1562 m). Ravanjsko polje od Duvanjskog dijeli vodom oskudna planina Pakline (1503 m) i Ljubuša (1797 m). Između Kupreškog i Glamočkog polja leži jednako tako bezvodna visoravan Hrbine, ispresjecana s više gorskih lanaca.
[uredi] Planine
Kupreška visoravan sa svih strana je okružena planinama. To su na sjeveroistoku Mosor (1371 m), Stražbenica (Vučkovac 1504 m), Velika Plazenica (Demirovac 1766 m), Mala Vrata, Mala Plazenica (1556 m), pa sedlo Kupreška ili Velika Vrata (1384 m) i planina Stožer (1758 m); na jugoistoku Lupoglava (1448 m), Crni Vrh (1506 m), Osoje (1439 m), Javorni Vrh (1468 m); na jugu i jugozapadu Batoglav (1272 m), Kozja Glava (1482 m), Malovan (1828 m), Jaram (1662 m) i Kurljaj (1593 m); na zapadu i sjeverozapadu Krvajac (1662 m) i Mali Vitorog (1748 m). Ove planine su međusobno povezane sa nekoliko manje značajnih planina. Sve su uglavnom pokrivene šumom i livadama, koje daju izvrsnu stočnu hranu. Sjeveroistočne planine su razvodno gorje, pa im s jedne strane teku vode u Jadransko, a s druge strane u Crno more.
[uredi] Vodotoci
Kupreški kraj se sastoji iz tri hidrografski dosta samostalne kotline: Bajramovačku na sjeveru, Mrtvičku u sredini i Milačku na jugu. Najneravnije tlo je bajramovačkog dijela, gdje su mnogobrojne kose, uvale i vrtače velikih razmjera, a tek na zapadu je prostrana ravan. Tuda protiče rječica Mrtvaja koja izvire kod sela Stražbenice, teče prema sjeverozapadu i ponire na kraju polja, blizu Šemanovaca. Mrtvičkom kotlinom teče rječica Mrtvica, u koju se ulijevaju potoci Smrdelj, Karićevac i Jazmak. Teče prema zapadu i sjeverozapadu i uvire pod Kurljanjem, odnosno pod Jarmom kod mlina Mate Dumančića-Knezića. Milačkom kotlinom teče Milač, vodom najobilatija kupreška ponornica.
[uredi] Jezera
Najveće jezero u kupreškoj općini je Kukavičko jezero kod sela Kukavice. To je glacijalno jezero površine 3750 m², bogato je pastrmkom i rakom. Uz dva manja glacijalna jezera, Turjača površine 2500 m² i Rastičevo površine 1900 m², u kupreškom kraju je preko 20 vrtača glinenog podnožja, u kojima se voda zadržava čineći jezerca sa 100-200 m promjera. Neka od njih imaju svoje vlastite izvore.
[uredi] Klima
Klimatske prilike ovog kraja uveliko definira nadmorska visina od 1120 do 1150 m. Klima je planinsko-alpska, oštra, s prosječnom godišnjom temperaturom od 5.7° C. Godišnje je u prosjeku 141 dan s padavinama, od toga 55 sa snijegom. Zbog snažnih planinskih vjetrova hladnoća je velika i česte su snježne vijavice.
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kupres imala je 9.618 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Kupres ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušlo je naseljeno mjesto Novo Selo i dijelovi naseljenih mjesta Mrđanovci i Šemenovci.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Kupres, popis 1991.
ukupno: 9.618
- Srbi - 4.864 (50,57%)
- Hrvati - 3.813 (39,64%)
- Bošnjaci - 802 (8,33%)
- Jugoslaveni - 67 (0,69%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 72 (0,74%)
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Grad Kupres, popis 1991.
ukupno: 2.715
- Srbi - 1.298 (47,80%)
- Hrvati - 963 (35,46%)
- Bošnjaci - 357 (13,14%)
- Jugoslaveni - 64 (2,35%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 33 (1,21%)
[uredi] Mjesne zajednice, 1991.
- MZ Blagaj - obuhvata naseljena mjesta: Barjamovci, Blagaj, Mrđanovci, Mrđebare, Novo Selo, Rastičevo, Suhova i Šemenovci
- MZ Kupres - obuhvata naseljena mjesta: Begovo Selo, Bili Potok, Botun, Brda, Donji Malovan, Goravci, Gornji Malovan, Kukavice, Kupres, Kute, Mlakva, Odžak, Olovo, Osmanlije, Otinovci, Rilić, Stražbenica, Vrila, Zanaglina, Zlosela i Zvirnjača
- MZ Ravno - obuhvata naseljena mjesta: Donje Ravno, Gornje Ravno i Mušić
- MZ Vukovsko - obuhvata naseljena mjesta: Bućovača, Donje Vukovsko, Gornje Vukovsko i Kudilji
| Narodnosni sastav stanovništva općine Kupres, po mjesnim zajednicama, prema popisu iz 1991. | ||||||
| mjesna zajednica | ukupno | Srbi | Hrvati | Bošnjaci | Jugoslaveni | ostali |
| MZ Blagaj | 1,663 | 1,247 | 400 | 0 | 1 | 15 |
| MZ Kupres | 6,603 | 2,357 | 3,411 | 725 | 66 | 44 |
| MZ Ravno | 646 | 568 | 1 | 76 | 0 | 1 |
| MZ Vukovsko | 706 | 692 | 1 | 1 | 0 | 12 |
| ukupno | 9,618 | 4,864 (50,57%) | 3,813 (39,64%) | 802 (8,33%) | 67 (0,69%) | 72 (0,74%) |
[uredi] Historija
Kupres je 10. aprila 1992. bio okupiran od strane JNA. Bio je oslobođen tek 1994. u Operaciji Cincar, prvoj zajedničkoj akciji HVO-a i Armije BiH nakon okončanja Bošnjačko-hrvatskog sukoba.
[uredi] Reference
[uredi] Vanjski linkovi
 | U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
