Mrkonjić Grad
Grad
Pogled na Mrkonjić Grad
Grb
Službeni naziv: Općina Mrkonjić Grad
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Republika Srpska
Općina	Mrkonjić Grad
Položaj	44°42′S 17°09′I / 44.7, 17.15
Najviša tačka
- Nadmorska visina	591 m.i.m.
Površina
- Općina	675 km²
Stanovništvo
- Općina	27.379 (1991)
Gustoća
- Općina	41 /km²
Gradonačelnik	Zoran Tegeltija[1] (SNSD)
Vremenska zona	Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj	70 260
Pozivni broj	(+387) 050
Mrkonjić Grad u BiH
Web stranica: Općina Mrkonjić Grad

Mrkonjić Grad (staro ime Varcar Vakuf), grad je i središte općine u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Općina se prostire na oko 675 km²^[2]. Leži na oko 600 metara nadmorske visine i ima otprilike 18.200 stanovnika.

[uredi] Historija

Kroz svoju je historiju grad promijenio nekoliko imena: Gornje Kloke, Novo Jajce (Jenidži Jajce), Varcarev Vakuf, pa Varcar Vakuf i na kraju Mrkonjić Grad. Posljednji je put službeno promijenio ime 1924. godine u Mrkonjić-Grad, kao spomen na kralja Petra Karađorđevića i njegovo četovanje pod hajdučkim pseudonimom Petar Mrkonjić u ustanku 1875-78. na granici Bosne i Like, u Crnim Potocima.

Varcar Vakuf je osnovan 1593. kada je sultanov kizlaraga, u narodu poznat kao Krzlaraga, iz ljubavi prema rodnom kraju, osnovao kasabu. Krzlaraga je bio rodom iz porodice Đukanovića i podigao je na Kolobari zadužbinu - vakuf. Krzlaraga je izgradio džamiju Krzlaragina-đžamija, koju su 1992. ekstremne srpske formacije do temelja srušile. Osim džamije, izgradio je 24 dućana, vodovod, hamam, pekaru, mekteb i musafirhanu sa 20 dimnjaka i opremio bogatu biblioteku. Stanovništvo Novog grada doselilo se iz Majdana, Hoćuna i drevnog naselja Varcarevo. Tako je kasaba dobila ime Varcar Vakuf.

Ono sto se za ovu općinu veže je prvo zasijedanje ZAVNOBiH-a 25. novembra 1943. kada je Bosna i Hercegovina proglašena republikom Srba, Hrvata i Bošnjaka. Poslije rata u Bosni i Hercegovini devedesetih godina izbjeglo stanovništvo se ne vraća, izuzev starijih i iznemoglih. Srpske vlasti su u gradu porušile najstariji kulturni spomenik Krzlar-aginu džamiju, prvi objekat koji je podignut u Vakufu Mustafe-age godine 1492. Porušene su i katoličke crkve u Varcaru i Liskovici, te džamije u Rici i Vlasinju.

Grad su 1995. zauzele jedinice HVO, a srpsko stanovništvo se povuklo. U mirovnim pregovorima u Daytonu, grad je pripao Republici Srpskoj. Početkom septembra 1995. u mjestu Oborcima kod Donjeg Vakufa strijeljano je 28 Varcarana, Bošnjaka i Hrvata koji su bili zarobljenici srpskih snaga na radnim obavezama u Mrkonjić Gradu, Trijebovu, Manjači, Kupresu, Bugojnu. Pred samo oslobođenje Donjeg Vakufa početkom septembra 1995, u čijoj okolini su kopali rovove za srpsku vojsku, izvedeni su iz zgrade stare Željezničke stanice u Oborcima gdje su bili i strijeljani.

[uredi] Stanovništvo

Hamidija džamija u Mrkonjić Gradu

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Mrkonjić Grad imala je 27.395 stanovnika, raspoređenih u 38 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma najveći dio općine Mrkonjić Grad ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušao je dio naseljenog mjesta Vlasinje.

[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Mrkonjić Grad, popis 1991.

ukupno: 27.395

• Srbi - 21.057 (76,86%)
• Muslimani - 3.272 (11,94%)
• Hrvati - 2.139 (7,80%)
• Jugoslaveni - 593 (2,16%)
• ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 334 (1,21%)

[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Grad Mrkonjić Grad, popis 1991.

ukupno: 8.422

• Srbi - 5.945 (70,58%)
• Muslimani - 1.450 (17,21%)
• Hrvati - 354 (4,20%)
• Jugoslaveni - 470 (5,58%)
• ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 203 (2,41%)

Muslimani se danas izjašnjavaju kao Bošnjaci.

[uredi] Također pogledajte

• Džamije u Mrkonjić Gradu

[uredi] Znamenitosti

• Balkana, turističko-rekreativni centar

[uredi] Vanjski linkovi

U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: Mrkonjić Grad

• Zvanična stranica
• Mrkonjić Grad
• Mrkonjić Grad online

[uredi] Reference

p • r • u Administrativna podjela Bosne i Hercegovine Entiteti/Distrikt Federacija Bosne i Hercegovine · Republika Srpska · Brčko distrikt Kantoni u FBiH Bosansko-podrinjski · Hercegovačko-neretvanski · Kanton br. 10 · Posavski · Sarajevo · Srednjobosanski · Tuzlanski · Unsko-sanski · Zapadnohercegovački · Zeničko-dobojski Službeni gradovi BiH Banja Luka · Bihać · Istočno Sarajevo · Jajce · Mostar · Sarajevo · Zenica Općine u FBiH Banovići · Bosanska Krupa · Bosanski Petrovac · Bosansko Grahovo · Bugojno · Busovača · Bužim · Cazin · Centar · Čapljina · Čelić · Čitluk · Drvar · Doboj Istok · Doboj Jug · Dobratići · Domaljevac-Šamac · Donji Vakuf · Foča-Ustikolina · Fojnica · Glamoč · Goražde · Gornji Vakuf-Uskoplje · Gračanica · Gradačac · Grude · Hadžići · Ilidža · Ilijaš · Jablanica · Kakanj · Kalesija · Kiseljak · Kladanj · Ključ · Konjic · Kreševo · Kupres · Livno · Lukavac · Ljubuški · Maglaj · Neum · Novi Grad · Novo Sarajevo · Novi Travnik · Odžak · Olovo · Orašje · Pale-Prača · Posušje · Prozor-Rama · Ravno · Sanski Most · Sapna · Srebrenik · Stari Grad · Stolac · Široki Brijeg · Teočak · Tešanj · Tomislavgrad · Travnik · Trnovo · Tuzla · Usora · Vareš · Velika Kladuša · Visoko · Vitez · Vogošća · Zavidovići · Žepče · Živinice Općine u RS Berkovići · Bijeljina · Bileća · Bosanska Dubica · Bosanska Gradiška · Bosanska Kostajnica · Bosanski Brod · Bosanski Novi · Bosanski Šamac · Bratunac · Čajniče · Čelinac · Derventa · Doboj · Donji Žabar · Foča · Gacko · Han Pijesak · Istočni Drvar · Istočna Ilidža · Istočni Mostar · Istočni Stari Grad · Jezero · Kalinovik · Kotor Varoš · Krupa na Uni · Kupres · Laktaši · Lopare · Lukavica · Ljubinje · Milići · Modriča · Mrkonjić Grad · Nevesinje · Novo Goražde · Osmaci · Oštra Luka · Pale · Pelagićevo · Petrovac · Petrovo · Prijedor · Prnjavor · Ribnik · Rogatica · Rudo · Skender Vakuf · Sokolac · Srbac · Srebrenica · Šekovići · Šipovo · Teslić · Trebinje · Trnovo · Ugljevik · Višegrad · Vlasenica · Vukosavlje · Zvornik Općine u BD Brčko