|
Novi Grad (Sarajevo)
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Novi Grad | ||
| Općina | ||
| ||
| Službeni naziv: Općina Novi Grad | ||
| Država |  Bosna i Hercegovina | |
|---|---|---|
| Entitet | Federacija BiH | |
| Kanton |  Kanton Sarajevo | |
| Površina | ||
| - Općina | 47.98 km² | |
| Stanovništvo | ||
| - Općina | 124 035 (2009 [1]) | |
| Gustoća | ||
| - Općina | 2.841 /km² | |
| Gradonačelnik | Aner Šuman (SDP) | |
| Vremenska zona | Srednjoevropsko vrijeme | |
| Poštanski broj | 71 000 | |
| Pozivni broj | (+387) 33 | |
 Općina Novi Grad (crvena boja) u Kanton Sarajevo | ||
| Web stranica: Općina Novi Grad | ||
Općina Novi Grad Sarajevo formirana je 12. aprila 1978. godine podjelom ranije općine Novo Sarajevo u sastavu grada Sarajeva na dvije nove općine: Novo Sarajevo i Novi Grad. Obuhvatila je industrijsko predgrađe i novoizgrađena naselja Sarajeva. Prostire se na površini od 47,98 km2 i graniči sa općinama Novo Sarajevo, Ilidža, Vogošća i Ilijaš. Na dan konstituisanja SO u ovom dijelu Sarajeva živjelo je oko 60.000 stanovnika u 18 mjesnih zajednica. Prije rata, a prema popisu stanovništva iz 1991. godine općina Novi Grad je imala 136.616 stanovnika i to: u dijelu naseljenog mjesta Sarajevo - 136.321, u Bojniku - 108 i u Rečici - 187.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Ubrzanim širenjem Sarajeva, privrednom izgradnjom i prirastom stanovništva krenula je intenzivna gradnja ove općine na lokalitetu Sarajevskog polja. U ovom periodu izgrađena su čitava naselja (Alipašino polje, Mojmilo, Saraj polje i Dobrinja).
14. Zimske Olimpijske igre, održane u 1984. godine u Sarajevu i planinama oko Sarajeva, predstavljale su snagu još bržeg razvoja ovog područja. Za samo nekoliko godina podignuta su velika stambena naselja sa pratećim infrastrukturnim kapacitetima i javnim objektima tako da je općina imala oko 136.746 stanovnika u periodu 1991. godine.
U periodu Agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992.-1995. općina je pretrpjela velike promjene u pogledu devastiranja privrednih, stambenih i javnih objekata, ljudskih gubitaka, pa i promjene teritorijalnih granica.
Od 1996. godine, zajedno sa obnovom Sarajeva, otpočinje proces intenzivne obnove, oporavka i nove gradnje općine Novi Grad Sarajevo. Za samo nekoliko godina općina je dobila karakter moderne urbane cjeline.
[uredi] Geografija
Područje općine Novi Grad Sarajevo je sastavni dio Sarajevskog polja ukupne površine 47,98 kvadratnih kilometara i predstavlja jugoistočni dio prostrane sarajevsko-zeničke kotline, najvećeg tercijernog bazena u dinarskom prostranstvu. Prosječna nadmorska visina je 500 metara. Najviša tačka je brdo Žuč na visini od 850 metara, a najniža u Reljevu na sjeveru općine 482 metra.
Okružena je planinama Trebević i Igman sa jugozapadne i zapadne strane, a Humskim brdom prema sjeveroistoku. Otvoreni vodotoci su rijeke: Miljacka, Dobrinja i Bosna, a potoci Riječica, Buća potok i Lepinica. Zbog konfiguracije tla i pritoka vodostaj često varira u toku godine.
Zemljište je vrlo složene geološke građe koje se naročito mijenjalo tokom prošlog vijeka. Povoljne karakteristike Sarajevskog polja oduvijek su pogodovale za život i rad ljudi. Intenzivnim naseljavanjem i gradnjom nestajale su poljoprivredne i šumske površine i pretvarane u građevinsko zemljište.
Klima je kontinentalna sa specifičnostima kotlinskog karaktera. Magle su prisutne u sva tri godišnja doba. Prosječne temperature zraka su neujednačene i imaju pojave izrazito maksimalnih i minimalnih vrijednosti. Česte su i temperaturne inverzije kada je temperatura u kotlini niža od onih u planinama.
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Novi Grad (u to vrijeme jedna od 5 gradskih općina Grada Sarajeva) imala je 136.616 stanovnika, raspoređenih u 3 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Novi Grad ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušao je dio naseljenog mjesta Sarajevo-dio.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Novi Grad, popis 1991.
ukupno: 136.616
- Bošnjaci - 69.430 (50,82%)
- Srbi - 37.591 (27,51%)
- Jugoslaveni - 15.580 (11,40%)
- Hrvati - 8.889 (6,50%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 5.126 (3,75%)
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Naseljeno mjesto Sarajevo (dio koji pripada općini Novi Grad), popis 1991.
ukupno: 136.321
- Bošnjaci - 69.383 (50,89%)
- Srbi - 37.369 (27,41%)
- Jugoslaveni - 15,564 (11,41%)
- Hrvati - 8.880 (6,51%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 5.125 (3,75%)
[uredi] Privreda
Okosnicu privrednog razvoja novogradske općine prestavljala je industrija. Na području općine 1978. je egzistiralo 80 osnovnih organizacija udruženog rada. Od 17.576 zaposlenih, u privredi je radilo 15.050 radnika dok je u neprivrednim djelatnostima bilo zaposleno 2.526 radnika. Na području općine je radilo osam osnovnih škola sa 8.291 učenikom. U privredi najveće je učešće bilo u industriji, koja u strukturi ukupnog prihoda je učestovala sa 63% u strukturi dohodka sa 54%, te zaposlenosti 54%. Nosioci ovakvog razvoja privreds su bila preduzeća "Energoinvest", "Armature", "Livnica" i "Tvornica dalekovodnih stubova" "Unioninvest", Tvornica hidroopreme, Tvornica elektroopreme, "Uniklima", "Žica" i "Zrak".
[uredi] Privreda Danas
Danas industrija nije razvijena kao što je bila prije 1992. godine i radi u većini sa manjim kapacitetom. U industriji je oko 16 preduzeća. Posmatrano po industrijskim djelatnostima: precizna mehanika, optika – "Zrak Holding", metalska 8 preduzeća - veće tvornice su “Žica”, “E-TDS”, “E-ARMATURE”, proizvodnja od drveta "Šipad Enterijer", proizvodnja odjeće, dorada dva preduzeća – KRAS, Industrija trikotaže “ŠIK”, proizvodnja hemijskih proizvoda "Astro", proizvodnja hrane “Sprind”, proizvodnja bitumentskih izolacionih materijala "Bitumenka", reciklaža papira – "Papir servis", mašinska i elektro oprema - Step d.d.
U trgovinskoj djelatnosti postoje dva velika preduzeća “VF-komerc” i C.D.E.B. “Interex”, dok preduzeće TP DC ”Sarajevo” ima velike skladišne kapacitete. Trgovinska preduzeća ostvarila su najveće učešće u ukupnom prihodu privrede na Općini.
[uredi] Turizam
[uredi] Politika
[uredi] Kultura
[uredi] Sport
Na teritoriji općine danas djeluje 21 sportski kolektiv. Od ovih kolektiva najpoznatija su dva kluba koja se takmiče u Premijer ligi BiH i to : Fudbalski klub "Olimpik" i Odbojkaški klub "Dobrinja"-ženska ekipa. Općina sada ima fudbalsko igralište – stadion na meandru na Otoci, a izgrađena je i sportska dvorana Vistafon i olimpijski bazen, koji se nalazi na meandru Otoka, između dvorane Vistafon, stadiona i džamije.
[uredi] Poznate ličnosti
[uredi] Također pogledajte
[uredi] Reference
[uredi] Vanjski linkovi
| |||||
