|
Prijedor
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Prijedor | ||
| Grad i općina | ||
 Glavna ulica | ||
| ||
| Službeni naziv: Općina Prijedor | ||
| Država |  Bosna i Hercegovina | |
|---|---|---|
| Entitet |  Republika Srpska | |
| Općina | Prijedor | |
| Nadmorska visina | 136 m.i.m. | |
| Koordinate | ||
| Površina | ||
| - Općina | 834 km² | |
| Stanovništvo | ||
| - Općina | 112 543 (1991) | |
| Gustoća | ||
| - Općina | 135 /km² | |
| Gradonačelnik | Pavić Marko[1] (DNS) | |
| Vremenska zona | Srednjoevropsko vrijeme | |
| Poštanski broj | 79 000 | |
| Pozivni broj | (+387) 052 | |
  Prijedor u BiH | ||
| Web stranica: Općina Prijedor | ||
Prijedor je grad i središte općine u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje. Područje općine zauzima 834 km2, a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini od 135m. Općina Prijedor je po veličini i po broju stanovnika druga u Republici Srpskoj i šesta u Bosni i Hercegovini.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Prvi put u historijskim dokumentima Prijedor se, istina kao zemljana utvrda, pominje u pismima grofa Adama Bacanija za vrijeme opsade Beča 1683. godine. Međutim, mnogo toga ukazuje na tragove života još iz vremena prahistorije, kao i dolaska Rimljana na ove prostore.
Grad je nikao na malom ostrvu sanskog rukavca zvanog Berek, koji i danas okružuje prijedorski Stari Grad. Nakon ratova Osmanlijskog carstva i Austro-Ugarske 1683-1699., na mjestu današnjeg Prijedora je bilo 50 drvenih kućica i mjesto je bilo mnogo manje od susjednog Kozarca, udaljenog 12 km na putu prema Banja Luci. Godine 1717. počinje reorganizacija Prijedora, a 1739. je utemeljen kao jedan od mladjih gradova u Bosni. Tada počinje i njegov uspon, jer nakon gubitka Slavonije i Like za vrijeme Austro-Ugarskog rata sa Osmanlijskim carstvom 1683-1699. počinje i njegov ekonomski razvoj. Prijedor je također krenuo u intenzivniji razvoj nakon otvaranja željezničke pruge Bosanski Novi - Banja Luka.
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Prijedor imala je 112.543 stanovnika, raspoređenih u 71 naselju. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Prijedor, u cjelini, ušla je u sastav Republike Srpske.
[uredi] Položaj
[uredi] Udaljenost do mjesta i gradova
| Kostajnica (60 -{km}-), Zagreb (173 -{km}-), Beč (547 -{km}-) | Dubica (33 -{km}-), Autoput Е-70 (62 -{km}-) | Gradiška (90 -{km}-), Budimpešta (474 -{km}-) |
| Bosanski Novi (32 -{km}-), Trst (412 -{km}-) |  | Kozarac (13 -{km}-), Omarska (20 -{km}-), Beograd (336 -{km}-) |
| Ljubija (8 -{km}-) | Sanski Most (33 -{km}-), Mrkonjić Grad (92 -{km}-) | Banja Luka (48 -{km}-), Sarajevo (250 -{km}-) |
[uredi] Prijedor za vrijeme agresije na BiH
Sa okupacijom grada od strane vlasti Republike Srpske, Prijedor je nakon Srebrenice i Sarajeva mjesto najvećeg masovnog zločina nad civilnim stanovništvom u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata od 1992. do 1995. godine. U prijedorskoj općini do sada je otkriveno preko 60 masovnih grobnica prijedorskih Bošnjaka i Hrvata, u kojima je do sada pronađeno oko 2000 tijela, od kojih je oko 500 identifikovano. Gotovo čitavo nesrpsko stanovništvo grada je prognano, a mnogi su završili u obližnjim logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje. Prema podacima Komisije za nestala lica procjenjuje se da je oko 4.100 Bošnjaka i Hrvata ubijeno na prostorima u i oko Prijedora. Najviše Hrvata je pobijeno u Ljubijskog regiji, samo u selu Briševu preko 70 hrvatskih civila je ubijeno u julu 1992. godine u akciji tzv. "Sanske brigade", jedinica vojske RS-a.
[uredi] Privreda
U prijeratnom Prijedoru, najveći poslodavac bila je fabrika paprnih proizvoda Celpak čija su postrojenja dijelom demontirana a dijelom zastarjela. Pogon u cjelini danas stoji na prodaji. Osim Celpaka na području općine se nalazi najveći rudnik željezne rude Evrope, Ljubija. Fabrika namještaja Javor iz sklopa prijeratnog Šipada je preuzeta u privatno vlasništvo. Jedan od sadašnjih većih poslodavaca je trgovačka firma Janjoš u privatnom vlasništvu.
[uredi] Razno
O Prijedoru su opjevane mnogobrojne pjesme i sevdalinke, kao što je "Čaršijska".
[uredi] Reference
[uredi] Vanjski linkovi
 | U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
