Blogeri i webmajstori, stavite najnovije vijesti na vaš sajt!
   Vrijeme  |  Putevi |  Kursna |  Program |  TV  |  Radio  |  Imenik  |  Mape  |  Kino |  Rezultati |  Loto |  Igrice |  Kuponi |  Wallpaperi |  Horoskop |  Blog |  Forum |  Haški sud

Slovenija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Republika Slovenija
Zastava SlovenijeGrb Slovenije
ZastavaGrb
Himna"Zdravljica"
Položaj Slovenije
Glavni gradLjubljana
Službeni jezikslovenski
Državno uređenje 
 - PredsjednikDanilo Türk
 - PremijerJanez Janša
Nezavisnost25. juni, 1991.
od Jugoslavije 
Površina
 - Ukupno 20,273 (153.)
 - Vode (%)0.6
Stanovništvo
 - Ukupno2.040.788 14.1.2009 (145.)
 - Gustoća stanovništva99/km2 
ValutaEuro (€) (EUR)
Vremenska zonaCET (UTC+1)
- ljeti CEST (UTC+2)
Internet domena.si
Pozivni broj+386

Slovenija, je država članica Evropske unije, smještena između planinskog masiva Alpa na sjeveru i Jadranskog mora na jugu. Glavni grad je Ljubljana. Broj stanovnika po posljednjim zvaničnim podacima iznosi 1.964.036 (31. mart 2002)[1], a procjenjuje se da je 2009 godine u Sloveniji živjelo 2.005.692[2], od kojih su 89% Slovenci, 3% Hrvati, 2% Srbi, i 1,63% Bošnjaci[3]. Glavna religija je katoličanstvo. Graniči sa Italijom na zapadu, Austrijom na sjeveru, Mađarskom na sjeveroistoku i Hrvatskom na jugoistoku.

Sadržaj

[uredi] Historija

Slavenski preci današnjih Slovenaca vjerojatno su se doselili na područje Slovenije u 6. vijeku. U 7. vijeku je nastala Karantanija, prva država Slovenaca i jedna od prvih slavenskih država. 745. godine Karantanija gubi neovisnost i pada pod vlast Bavarske, koja opet postaje dio franačke države. Stanovništvo se pokrštava. Oko 1000. godine napisani su Brižinski spomeniki, prvi pisani dokument na slovenskom. U 14. vijeku veći dio današnje Slovenije pada pod vlast Habsburgovaca, koji kasnije postaju Austro-Ugarska. Slovenija se tada dijeli na četri pokrajine: Kranjsku, Gorišku, Štajersku i Korošku. Godine 1848. brojne narode zahvaća narodni preporod, pa i Slovenci imaju politički program koji traži ujedinjenu Sloveniju. Kad se 1918. godine raspala Austro-Ugarska, a Italija zauzela pokrajine Primorsku i Istru, kao i dijelove Dalmacije, osnovana je Država Slovenaca, Hrvata i Srba koja se brzo ujedinila sa Kraljevinom Srbijom u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca i ta se 1929. preimenovala u Kraljevinu Jugoslaviju.

[uredi] Vlada

[uredi] Političko uređenje

Slovenija je država sa parlamentarnom demokratijom. Slovenski šef države je predsjednik, koji se bira svakih pet godina. Izvršnu vlast ima predsjednik vlade i njegov kabinet ministara.

Parlament ima dva doma: Državni zbor i Državni svet. Državni zbor ima 90 zastupnika, koji se dijelom biraju direktno, a dijelom proporcionalno.

Državni svet ima 22 zastupnika, koji zastupaju važne društvene, privredne, strukovne i regionalne grupe. Parlamentarni izbori održavaju se svake četiri godine.

[uredi] Geografija

Slovenija se nalazi u Srednjoj Evropi na dodiru Alpa, Dinarskog gorja, Panonske nizine i Sredozemlja. Klimu čini mješavina alpskog, sredozemnog i kontinentalnog podneblja. U sjeverozapadnom dijelu države prevladavaju Alpe s najvišim vrhom Triglavom (2864 m). U smjeru prema moru se prostire pokrajina Kras. Njen podzemni svijet skriva najveličanstvenije podzemne galerije u Europi, a to su Postojnska jama i Škocjanske jame koje su isklesale podzemne vode.

[uredi] Privreda

Slovenija ima visoko razvijenu privredu, pa je procjena BDP-a per capita za 2008. godinu 28,010.76 $. Nalazi se na drugom mjestu, iza Kipra, među novim članicama EU te iznosi 93% prosjeka EU. Relativno visoka inflacija je 2006. pala na 2.3% (prije prihvaćanja eura), ali je u oktobru 2007. ponovno narasla na 5.1% što jer bilo više od prosjeka eurozone. Slovenska privreda je počela jače rasti u zadnje četiri godine i to: 4.3% u 2004. i 2005., 5.9% u 2006. te 6.8% u 2007., nakon relativno slabog rasta u 2003. godini (2.8%). U prva tri tromjesečja 2008. privreda je rasla 5% godišnje.


[uredi] Stanovništvo

[uredi] Manjine

Mađarska (u regiji Prekmurje) i Italijanska u zapadnom djelu države.

[uredi] Sport

Među najpopularnije ekipne sportove u Sloveniji ubrajaju se nogomet, košarka i hokej na ledu.

Slovenska nogometna reprezentacija dvaput je izborila nastup na završnici Svjetskih prvenstava u nogometu (2002 i 2010), a jednom na završni turnir Evropskog prvenstva (2000).

Slovenska košarkaška reprezentacija u više je puta nastupila na Evropskom prvenstvu, a najveći uspjeh je osvojeno 4. mjesto (2009). Među poznatijim slovenskim košarkašima ističe se Jure Zdovc, koji je s reprezetacijom bivše Jugoslavije osvojio brojne medalje, a poznati moderni slovenski košarkaši nastupaju u NBA-ligi: Goran Dragić, Sasha Vujačić, Radoslav Nesterović i Beno Udrih.

Najuspješniji hokejaš Slovenije je NHL-zvijezda Anže Kopitar.

Brigita Bukovec je slovenska atletičarka koja je na 100 m s preponama osvojila srebro na OI 1996. u Atlanti, a na otvaranju tih igara olimpijsku baklju nosio je slovenski gimnastičar Leon Štukelj, kao jedan od tada najstarijih živih olimpijaca.

Od pojedinačnih sportova u Sloveniji svakako treba spomenuti alpsko i nordijsko skijanje (naročito skijaške skokove/letove, koji se održavaju na Letalnici u Planici). Najpoznatija imena su Bojan Križaj, Jure Franko (osvajač srebra u veleslalomu na ZOI 1984. u Sarajevu), Mateja Svet, nekadašnja svjetska prvakinja u slalomu, zatim skakači Primož Ulaga, Primož Peterka, Robert Kranjec, te nordijska skijašica Petra Majdič.

[uredi] Također pogledajte

Filatelija u Sloveniji

[uredi] Vanjski linkovi

[uredi] Reference

  1. Popis stanovništva 2002
  2. CIA Worldfact book
  3. Popis stanovništva 2002, od čega se 1,1% izjasnilo kao Bošnjaci, a 0,53% kao Muslimani u nacionalnom smislu
Imenski prostori

Varijante
Akcije
Drugi jezici
Ovaj članak je preuzet sa Wikipedije i licenciran je pod GNU FDL.
   iz sporta
   iz showbiza
   ekonomija BiH