|
Srednjobosanski kanton
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Srednjobosanski kanton | |||
| kanton | |||
| |||
| Država |  Bosna i Hercegovina | ||
|---|---|---|---|
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | ||
| Glavni grad | Travnik | ||
| Površina | 3.189.0 km² | ||
| Stanovništvo | 254 992 (30.6.2009) | ||
| Gustoća | 80.0 /km² | ||
| Vlada | |||
| - Premijer | Tahir Lendo | ||
 Srednjobosanski kanton u BiH | |||
| Web stranica: www.sbk-ksb.gov.ba | |||
Srednjobosanski kanton (skraćeno: SBK) je jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Sadržaj |
[uredi] Geografija
Kanton je smješten u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Travniku. Površina kantona iznosi 3.189,0 km², što čini 12% površine Federacije Bosne i Hercegovine.
[uredi] Općine
Kanton se sastoji od 12 općina i to:
[uredi] Geografski položaj
Kanton obuhvaća geografsko jezgro Bosne i Hercegovine. Ovaj kanton svojom zapadnom polovinom alimentira jugoistočne dijelove makro regiona Bosanska Krajina, a istočnom polovinom koindicira sa krajnjim sjeverozapadnom područjima sarajevsko-zeničke makro ekonomske regije. Karakteristika kantona su izrazito planisko-brdsko područje (300-1922m). Najveće rijeke su Vrbas i Lašva. Geografska centralnost i dolinski zadori Vrbasa i Lašve ističu ovo područje na značajnu tranzitnost u svim smijerovima (sjever-jugoistok-zapad) i nivoima (Bosna i Hercegovina, Balkan, i dalje Zapadna Evropa, Mala Azija i Bliski Istok). Klimatske karakteristike su planinsko kontinentalna klima sa mikro-lokalitetnim varijetetima vezanim za riječne doline i nadmorsku visinu. Dijagonalno-tranzitna pozicija obilježena je pravcima sjeverozapad-jugoistok (Bihać-Travnik-Sarajevo-Goražde) i sjeveroistok-jugozapad (Tuzla-Zenica-Travnik-Bugojno-Mostar-Ploče, odnosno Neum, te od Bugojna za pravac Livno-Split).
[uredi] Privreda
Kanton se nalazi u zoni osnovnog prioritetnog razvojnog pravca. Na području kantona razvijena je prerađivačka industrija (metalna, drvno-prerađivačka, tekstilna, sekundarne sirovine, kožna obuća i grafika). Trgovina i poljoprivredna proizvodnja su dominantne na području kantona. Privredni resursi koji se nalaze na ovom području veoma su značajni kako za kanton tako i za Bosnu i Hercegovinu. Od energetskih sirovina ističu se lignit na području Vrbaske doline, mrki ugalj na području Lašvanske doline i zemni plin na području Kiseljaka. Uz to nalaze se i druge vrste industrijskih mineralnih sirovina kao što su rude aluminija – boksiti na području Jajca i Donjeg Vakufa; rude željeza – magnetiti, hematiti i limoniti na području planine Radovan; rude gipsa na području Gornjeg Vakufa i Donjeg Vakufa; rude kvarcita, žive, bakra olova i cinka na području Gornjeg Vakufa , te građevinski materijali kao što su tehnički i arhitektonsko građevinski kamen u koji spadaju dolomiti, krečnjaci, kvarc-dioriti, rioliti, mramori, tufoi i sedre, kao i gline. Značajni resursi predstavljaju termalne i mineralne vode koje se nalaze na području Kiseljaka, Fojnice i Bugojna. Od ukupne površine kantona 57% pokriveno je šumama, 34% poljoprivrednim površinama. Drvne zalihe iznose 38 milijuna kubičnih metara drvne mase. Od toga 46% odnosi se na četinare. Područje kantona spada u red brdsko-planinskih poljoprivrednih područja, gdje dominira stočarstvo kao najvažnija grana poljoprivrede. U oblasti poljoprivredne kulture: žitarice (kukuruz, ječam, pšenica, zob, raž), povrće (krompir, kupus, luk, grah) i krmno bilje (travno djetelinske smjese, djetelina, silažno krmno bilje, stočna repa). U oblasti stočarstva najviše se uzgajaju goveda, ovce, koze i konji. Područje je izuzetno bogato rijeka i ima velike mogućnosti izgradnje mini hidroelektrana, ribnjaka i turističkih objekata.
[uredi] Saobraćaj
Kanton ima dosta visok nivo katergorizirane putne mreže. Obuhvaća gornje dijelove tri odvojena sliva rijeka Vrbas, Fojnica i Lašva. Energetski uvjeti su povoljni. Na području kantona postoji mreža magistralnih cesta u dužini od 173 km i regionalnih u dužini od 337 km. Cijelo područje povezano je telekomunikacijskim vezama pretežno optičkim vodom.
[uredi] Stanovništvo
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Srednjobosanski kanton
| Srednjobosanski kanton | ||||||
| godina popisa | 1991. | |||||
| Bošnjaci | 147608 | |||||
| Hrvati | 131791 | |||||
| Srbi | 41409 | |||||
| Jugoslaveni | 13805 | |||||
| ostali i nepoznato | 6753 | |||||
| ukupno | 341365 | |||||
Prema procjeni iz 2009. godine kanton ima oko 254.992 stanovnika[1].
[uredi] Vanjski linkovi
[uredi] Reference
Nedovršeni članak Srednjobosanski kanton koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
