|
Vareš
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Vareš | ||
| Grad | ||
 Panorama Vareša | ||
| ||
| Službeni naziv: Općina Vareš | ||
| Država |  Bosna i Hercegovina | |
|---|---|---|
| Entitet | Federacija BiH | |
| Kanton |  Zeničko-dobojski | |
| Općina | Vareš | |
| Nadmorska visina | 829 m.i.m. | |
| Koordinate | ||
| Površina | ||
| - Općina | 390.1 km² | |
| Stanovništvo | ||
| - Općina | 22 203 (1991) | |
| - Procjena | 10 743 (2009 [1]) | |
| Gustoća | ||
| - Općina | 57 /km² | |
| Gradonačelnik | Hamdo Fatić[2] (SDP) | |
| Vremenska zona | Srednjoevropsko vrijeme | |
| Poštanski broj | 71 330 | |
| Pozivni broj | (+387) 32 | |
  | ||
| Web stranica: Općina Vareš | ||
Vareš je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Sadržaj |
[uredi] Geografija
Vareš je bosanskohercegovački brdski gradić s nadmorskom visinom od 829 metara koji se smjestio u kotlini rječice Stavnje, 45 km od Sarajeva.
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Vareš imala je 22.203 stanovnika, raspoređenih u 85 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Vareš, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Vareš, popis 1991.
ukupno: 22.203
- Hrvati - 9.016 (40,60%)
- Bošnjaci - 6.714 (30,23%)
- Srbi - 3.644 (16,41%)
- Jugoslaveni - 2.071 (9,32%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 758 (3,44%)
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Grad Vareš, popis 1991.
ukupno: 5.888
- Hrvati - 3.035 (51,54%)
- Bošnjaci - 1.068 (18,13%)
- Srbi - 627 (10,64%)
- Jugoslaveni - 859 (14,58%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 299 (5,07%)
[uredi] Uprava
[uredi] Historija
Golemo rudno bogatstvo se krije ispod površine vareških brda, pa postoje tragovi da se tu kopala željezna rudača i talilo željezo još u antičko vrijeme. Na rudištu zvanom Smreka nađene su rudarske svjetiljke i alat iz rimskoga doba. Vareško selo Dubošticu kralj Tvrko je smatrao riznicom svoga kraljevstva jer je bilo središte rudarstva toga kraja. Turska vlast je mnogo držala do vareškog kraja, jer su obrtnici radili vrlo dobro i nadaleko su bili poznati njihovi proizvodi. S dolaskom Austrije u Bosnu, Vareš doživljava preporod u privrednom pogledu. Austrija iskorištava rudu na industrijski način, gradi dvije visoke peći i od tada počinje ekonomski uspon Vareša.
Za turske uprave rudarstvom i kovačijom bave se isključivo katolici, Hrvati. U Vareš su se doselili i saski rudari, a o tome svjedoče i stari nazivi kao Saški potok. U okolini Vareša u mjestu Karići se nalzi najstarija Džamija o kojoj postoje mnoge legende tj. o njenom graditelju Karić-dedi.U Varešu je i najstarija katolička crkva u Bosni Hercegovini, Sv. Mihovila Arkanđela, a građena je na temeljima one iz doba srednjovjekovne Bosne. Uz nju postoji nova, velebna župna crkva Sv. Mihovila, koja je početkom ovoga vijeka dobila svoj današnji izgled. Vareški župni ured posjeduje i danas jedne od najstarijih matica u Bosni i Hercegovine, prva potječe iz 1643. godine, a pisane su i bosančicom, latinskim i bosanskim jezikom.
[uredi] Privreda
Pred zadnji rat Vareš je bio snažno industrijsko središte. Rudnik željezne rude zapošljavao je 1180 radnika, željezara 890, kamenolom 30, "Amfibolit" 20, "Metalprerada" 225, prerada drveta 630, šumarstvo 750, "Vranica" - građevno poduzeće, Bobovac 490, tvornica rezervnih dijelova 320, tvornica "Zrak" 130, tvornica konfencije "Vilko" 120, "Autotrans" 140, Rudnik olova, cinka i barita 120, trgovačko poduzeće "Snaga" 195, "Velepromet" 65, "Perun" 60 itd.
[uredi] Znamenite ličnosti
[uredi] Obrazovanje
[uredi] Kultura
[uredi] Sport
U Varešu je rođen Gordan Firić, bosanskohercegovački košarkaš.
[uredi] Reference
[uredi] Vanjske linkovi
- Službena stranica (bs)
 | U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
