|
Velika Kladuša
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 | Moguće je da ovaj članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku kao što su upotreba afrikata, pravopis, pisanje riječi u skladu sa standardima, te način pisanja članaka. |
 | Tema članka je kontroverzna. Moguće je da se pojedinci ne slažu s tačkom gledišta izraženom u ovom članku ili je neutralna tačka gledišta članka sporna. |
 | Neutralnost i/ili ispravnost ovog članka je osporena. Molimo da prije uređivanja članka sporne rečenice razmatrate na stranici za razgovor. |
| Velika Kladuša | ||
| Grad | ||
 Stari grad | ||
| ||
| Službeni naziv: Općina Velika Kladuša | ||
| Država |  Bosna i Hercegovina | |
|---|---|---|
| Entitet | Federacija BiH | |
| Kanton |  Unsko-sanski | |
| Općina | Velika Kladuša | |
| Koordinate | ||
| Najviša tačka | 37 | |
| Površina | ||
| - Općina | 331.55 km² | |
| Stanovništvo | ||
| - Općina | 46 561 (1991) | |
| - Procjena | 52 908 (2009 [1]) | |
| Gustoća | ||
| - Općina | 160 /km² | |
| Gradonačelnik | Admil Mulalić[2] (DNZ) | |
| Vremenska zona | Srednjoevropsko vrijeme | |
| Poštanski broj | 77 230 | |
| Pozivni broj | (+387) 37 | |
  Velika Kladuša u BiH | ||
| Web stranica: Općina Velika Kladuša | ||
Velika Kladuša je grad i središte općine na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. S južne strane graniči sa općinama Unsko-sanskog kantona Bužim i Cazin, a sa zapada, sjevera i istoka Republikom Hrvatskom, odnosno općinama Cetingrad, Vojnić, Topusko, Glina i Dvor na Uni. U općini je 1991. živjelo 52.908 stanovnika, dok teritorija općine iznosi 331,55 km², što velikokladušku općinu uvrštava u najgušće naseljene prostore Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da danas općina ima oko 46.561 stanovnika[3]. Administrativno je teritorij općine podijeljen na 14 mjesnih zajednica. Geoprometni položaj Velika Kladuša je veoma značajan za njeno stanovništvo, za Unsko-sanski kanton i Bosnu i Hercegovinu u cjelini. Mnogi je nazivaju "kapijom Bosne". Njenim teritorijem prolazi magistralni put M4-2 koji je povezan sa središtem Kantona na jugu, a na sjeveru sa privrednim središtima u Hrvatskoj. Zemljište općine Velika Kladuša predstavlja jedan od najvažnijih činilaca u razvoju općine s obzirom na geografski položaj, klimatske i hidrološke prilike, geološke i pedološke karakteristike. Od ukupne površine zemljišta najveći procenat predstavlja poljoprivredno zemljište - 22.375 hektara ili 67,48 % ukupne teritorije.
Ranih 1980-tih godina Velika Kladuša je ostvarila najveći privredni procvat u historiji svog postojanja. U tom vremenu ostvaren je ravnomjerni privredni razvoj općine kao cjeline, jer su praktično na području svake mjesne zajednice izgrađeni privredni kapaciteti poljoprivredno-prehrambenog kombinata "Agrokomerc" d.d. sa respektabilnom biološkom, poljoprivrednom i prerađivačkom proizvodnjom. Prepoznatljivosti Velike Kladuše svakako su doprinijeli i "Saniteks" d.d. u tekstilnoj industriji i "Grupex" d.d. u građevinarstvu i proizvodnji betonskih konstrukcija. Do sada izvršenim geološkim istraživanjima utvrđene su pojave i ležišta nemetalnih i metalnih mineralnih sirovina. Od nemetalnih mineralnih sirovina značajnija su nalazište barita (intenzivna eksploatacija od 1948. godine), krečnjaka i dolomita. Metalne mineralne sirovine su nedovoljno istražene i eksplatisane na području općine, iako se procjenjuje da se ležišta mangana na ovom području mogu svrstati među najveća u Evropi.[citat potreban] Za privredu općine nisu zanemarljiva ni ostala prirodna bogatstva kojima ovo područje obiluje: tekuće i termalne vode, 9.057 hektara šumskog zemljišta pokrivenog mješovitim šumama bukve, hrasta kitnjaka i pitomog kestena.
Sadržaj |
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Velika Kladuša imala je 52.908 stanovnika, raspoređenih u 49 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Velika Kladuša, u cjelini, ušla je u sastav Federacije BiH.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Velika Kladuša, popis 1991.
ukupno: 52.908
- Muslimani - 48.305 (91,29%)
- Srbi - 2.266 (4,28%)
- Hrvati - 740 (1,39%)
- Jugoslaveni - 993 (1,87%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 604 (1,17%)
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Grad Velika Kladuša, popis 1991.
ukupno: 6.902
- Muslimani - 5.391 (78,10%)
- Srbi - 540 (7,82%)
- Hrvati - 186 (2,69%)
- Jugoslaveni - 586 (8,49%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 199 (2,88%)
Muslimani se danas izjašnjavaju kao Bošnjaci.
[uredi] Velika Kladuša za vrijeme agresije na BiH
Dana 29. septembra 1993, Fikret Abdić zvani Babo preuzeo je vlast u Velikoj Kladuši i uspostavio tzv. Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu po ugledu na tzv. Srpske autonomne oblasti (SAO) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini iz 1991. U dogovoru sa Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom, kojima je u tom trenutku odgovarao unutarbošnjački sukob [citat potreban]. Čin proglašenja pokrajine je bio neustavnan i protivzakonit čin, koji se suprotstavljao Ustavu Republike Bosne i Hercegovine. Zbog kršenja ustavnog poretka RBiH je izbačen iz Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.
S druge strane, Abdićev ratni privredni model bio je vrlo jednostavan: za sredstvo plaćanja odabrao je njemačku marku. Sklopio je sporazume s Radovanom Karadžićem i Matom Bobanom, kao dio prethodnog dogovora sa Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom. U Zagrebu je 21. oktobra 1993. godine, u prisustvu Franje Tuđmana, Fikret Abdić potpisao sa Matom Bobanom "Zajedničku izjavu". Tim dokumentom oni su dijelili BiH po osobnim nahođenjima. Mate Boban je poslije izjavio da su se jedinice HVO-a bihaćkog okruga pridružile snagama Narodne odbrane tj. vojsci Fikreta Abdića. Dan kasnije, dana 22. oktobra 1993, poslije potpisivanja sporazuma sa Bobanom, Fikret Abdić je otputovao u Beograd i sa Radovanom Karadžićem, u prisustvu Slobodana Miloševića, potpisao Deklaraciju koja obje strane obavezuje na mir.
Kao potvrda ovih dogovora i nastavak uspješne saradnje, uslijedio je 7. novembra 1993. godine sastanak predsjednika vlada triju paradržava u Velikoj Kladuši: Jadranko Prlić, Vladimir Lukić i Zlatko Jušić.
Od hrvatskih vlasti dobio je status povlaštenog partnera i pravo na upotrebu bescarinske zone u Rijeci. Robni promet s Hrvatskom i inostranstvom obavljao je po odobrenju hrvatskih vlasti preko zagrebačke tvrtke "Voće".
[uredi] Ratni zločini
U ovo vrijeme Abdić otvara logore za Bošnjake protivnike autonomije, lojalne regularnoj vladi u Sarajevu. Narodnu odbranu Zapadne Bosne organizuju srbijanske tajne službe i državna bezbjednost.[citat potreban] Na suđenju Slobodanu Miloševiću, nakon objavljivanja snimka na kojem "Škorpioni" ubijaju svezane dječake i mladiće, objavljen je i snimak na kojem se jasno vidi srbijanska umiješanost u komandovanje paravojnim jedinicama Narodne odbrane, koju predvode najozloglašeniji srpski zločinci.
Narodna odbrana Zapadne Bosne pod mentorstvom Srbije u vidu zloglasne jedinice "Škorpioni" je počinila zločine nad Bošnjacima koji su bili vjerni Bosni i Hercegovini. Zbog tih zločina Fikret Abdić je proglašen krivim i dobija najveću moguću zatvorsku kaznu u Hrvatskoj pred sudom u Karlovcu, koja je potvrđena i pred Vrhovnim sudom Hrvatske, te nakon žalbe ponovo potvrđena s jedinstvenom i konačnom kaznom od 15 godina zatvora.
[uredi] Operacija "Pauk"
Narodna odbrana Zapadne Bosne učestvuje u saradnji sa srbijanskom specijalnom jedinicom "Škorpioni" u operaciji koja je imala kodno ime "Pauk", i bila je vezana za područje Cazinske krajine. Za borbu protiv Armije RBiH u Bihaću, Narodnoj odbrani je sa svih okupiranih srpskih teritorija stizala značajna pomoć u oružju, municiji, nafti i ostalim strateškim sirovinama, ali i u ljudstvu.
Koliko je za Srbiju bilo značajno uspostavljanje Abdićeve državice vidi se po tome što je na području RSK, uz samu granicu sa APZB (preko rijeke Une), u selu Šamarice bio oformljen poseban štab za podršku Abdiću. Načelnik tog štaba bio je Jovica Stanišić, zamjenik je bio Frenki, ali je sa njima bio i general srpske vojske Krajine Mile Novaković. Pomoć Fikretu Abdiću su obezbjeđivali Simatović i Stanišić dovlačeći potrebnu robu za rat, od Arkanovih "Tigrova", preko "Pantera" Ljubiše Savića Mauzera, do "Škorpiona".
[uredi] Logori
Po nalogu Fikreta Abdića otvaraju se logori za Bošnjake vjerne Ustavu RBiH. U Drmeljevu je bio logor kroz koji je za dva mjeseca prošlo 520 ljudi. U jednom dopisu Abdićevih autonomaša, od 12. januara 1995, piše da je u "vojnom zatvoru Miljkovići 1.567 zatvorenika". Logore u Kladuši je obišao i Tadeusz Mazowiecki, specijalni izaslanik za ljudska prava, i nakon toga pisao Fikretu Abdiću upozoravajući ga da se ljudi drže bespravno, da su uslovi loši, da su im ugrožena sva prava (premlaćivanje i zlostavljanje itd.), na što Fikret Abdić nije reagovao.
[uredi] Slom autonomije
Sporazum o Federaciji BiH i savezništvu Bošnjaka i Hrvata doveli su Abdićevu ideju o stvaranju SAP Zapadne Bosne u krizu. Kada su jedinice Petog korpusa Armije BiH, pod komandom generala Atifa Dudakovića, sredinom augusta 1994. umarširale u Veliku Kladušu Fikret Abdić prelazi u Hrvatsku. Ipak Abdić se nakratko vratio i uz pomoć Martićevih srpskih pobunjenika preuzeo Veliku Kladušu, nakon čega je proglasio tzv. Republiku Zapadnu Bosnu. Nakon akcije "Oluja" hrvatske vojske 1995, kada se ruši srpska paradržava u Hrvatskoj, Armija BiH istovremeno potiskuje Abdića iz Cazinske krajine.
[uredi] Obrazovanje
- Osnovne škole: 10 centralnih osnovnih škola, 21 četverorazredna područna škola, učenika 5578, zaposlenih u osnovnim školama: 382 ukupno.
- Srednje škole: jedna opšta gimnazija, dvije srednje mješovite škole, ukupno učenika 2.224, 142 zaposlenih u srednjim školama.
- Predškolsko obrazovanje: Dječije obdanište 1, sa 95-oro djece i 19 zaposlenih.
[uredi] Zdravstvo
- Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Velika Kladuša sa 7 područnih zdravstvenih ambulanti, ima ukupno zaposlenih 172, od kojih je 27 doktora medicine i stomatologa, dok je 11 viših i 75 medicinskih tehničara.
- Socijalna zaštita: Javna ustanova Centar za socijalni rad Velika Kladuša, zaposleno 2 socijalna radnika, jedan psiholog, jedan pravnik.
[uredi] Kultura i sport
Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje "Zuhdija Žalić" u svom sastavu ima kino-salu sa 250 sjedišta, biblioteku sa knjižnim fondom 5.180 od naslova, odnosno 11.700 primjeraka knjiga, izložbeni prostor za stalnu postavku umjetničkih slika i prigodne izložbe. Pri Centru djeluje KUD "Tono Hrovat" sa 150 članova u ženskom gradskom horu, dramskoj i plesnoj sekciji. U Mjesnoj zajednici Vrnograč djeluje KUD Vrnograč sa preko 80 članova. Kulturno-umjetnička društva su glavni nosioci razvoja amaterizma u oblasti kulture. Veoma je zapažena i aktivnost Bošnjačke zajednice kulture "Preporod"-Općinsko društvo Velika Kladuša. Nosioci razvoja sporta su: NK "Krajišnik", NK "Mladost" (MZ Vrnograč), FC ABC (MZ Podzvizd); Košarkaški klub "Krajišnik" (muške i ženske ekipe), Karate klub "Saniteks", Karate klub "23. februar", Konjički klub "Krajišnik", Sportsko društvo "Polet" Šumatac.... Udruženja: Demokratska organizacija mladih Velika Kladuša (DOMVK) sa 170 članova, Udruženje za brigu i prava djeteta "Naša djeca" Velika Kladuša sa 780 članova, HO "Svijetlija budućnost", Udruženje "Stope znanja", Udruženje žena Bošnjakinja"; Lovačko društvo "Fazan" - 458 članova, Lovaeko društvo "Veteran" - 79 članova, Udruženje ribolovaca "Štuka", Udruženje likovnih umjetnika Velika Kladuša.
Privredni objekti po broju zaposlenih: mikrofirme (do 5 zaposleni) 90%, male firme (od 5 do 20 zaposlenih) 5%, srednje firme (od 20 do 100 zaposlenih) 3-4%, velike firme (preko 100 zaposlenih) 0,5 - 1%. Zaposlenost stanovnika: u privredi 3.251, u vanprivredi 1.043, ukupno zaposlenih 4.294; zaposlenih izvan općine, u zapadnoevropskim zemljema (procjena) 5700, evidentirano nezaposlenih 3.443. Poljoprivreda: oranice i bašte 16.318 ha, voćnjaci 259 ha, livade 3.027 ha, pašnjaci 2.769 ha, ukupno 22.375 ha. Šumsko zemljište kao resurs ove općine obuhvata površinu 9.057 ha, od čega je 95,50 % pod šumom i šumskim kulturama, a svega 4,50 % ima tretman goleti. Vode kao resurs ovog područja: nema velikih rijeka, ali je bogato izvorima i manjim vodotocima. Rijeka Glina (prirodna granica dijela granice BiH i R H) prihvata vode rijeka Kladušnice i Glinice s njihovim manjim pritokama i čine sliv površine od oko 291 km 2. Termalne vode su istražene u periodu od 1973. do 1983. godine istovremeno sa vodoistraživanjem podzemnih akumulacija pitke vode za potrebe stanovništva i industrije. Termalna voda (iz eksplatacionih bunara - bušotina) ima prosječnu temperaturu 27 - 28 o C, kapacitet više stotina litara/sec, a može se koristiti, s obzirom na fizikalno-hemijske i bakteriološke analize, kao pitka voda. Iako postoje dovoljne količine pitke vode iz podzemnih akumulacija, još uvijek je svega 70 % domaćinstava priključeno na "gradsku vodovodnu mrežu" zbog neizgrađenosti vodovodne mreže i ostalih objekata vodoopskrbe.
[uredi] Infrastruktura općine
Putnu mrežu općine čine magistralni put M-4.2 dužine 16,6 km, regionalni putevi dužine 79 km i lokalni putevi dužine 103 km. Regionalni putevi su asfaltirani 70 % i lokalni 52 % ukupne dužine. Teritorij općine je sa svim graničnim općinama (USK-a i RH) povezan asfaltnim putnim pravcima. U poratnim godinama intenzivno se radi na asfaltiranju lokalnih putnih pravaca angažiranjem finansijskih sredstava Općinskog fonda za komunalne djelatnosti Općine, budžeta USK-a i lokalnog stanovništva. Elektroenergetski objekti na području općine uključeni su u jedinstven elektroenergetski sistem BiH i napajaju se preko mjesne TS 110/35/10 KW koja je antenski priključena na 110 KW Bihać - Cazin - Velika Kladuša. Na području općine ima više od 140 distributivnih TS koje obezbjeđuju preko niskonaponske mreže dužine oko 850 km preko 9.000 domaćinstva, industrijska postrojenja i ostale kapacitete općine. Sva domaćinstva na području općine su elektrificirana. Telefonska - fiksna mreža pokriva gotovo cjelokupnu teritoriju općine. Digitalna centrala sa preko 10.000 telefonskih priključaka, uz područne telefonske centrale u zaonalnim centrima općine, može zadovoljiti potrebe svih domaćinstava, industrije, uslužnih djelatnosti, javnih ustanova i ostalih pravnih lica na području općine Velika Kladuša. Pored toga stanovništvu općine je dostupna mreža mobilne telefonije (GSM, BH Telecom). Radio televizijski signali FTV, TV USK, HRT, TV Banja Luka i TV Slovenije pokrivaju područje općine. Pored dobre pokrivenosti sa više radio - mreža, općina ima lokalnu Radio stanicu Velika Kladuša, veoma slušanu i cijenjenu kod građana Velike Kladuše.
[uredi] Ostali podaci o Velikoj Kladuši
[uredi] Objekti kulturno-historijskog naslijeđa
- srednjevjekovni gradovi (utvrde): Stari grad Kladuša (sada hotelsko-ugostiteljski kompleks "Stari grad"), Podzvizd, Todorovo, Vrnograč;
- rimski lokaliteti "Crkvine";
- ostaci nekadašnjeg spomenika "pobjedi nad pukovnikom - kasnije banom Jelačićem "pod Podzvizdom;
- lokalitet "Hrnjičin bunar"
- neistraženi lokaliteti "nestalih" srednjovjekovnih utvrda i crkvi
- Gradska džamija (iz 1901. godine),
- spomen - objekti iz historije NOB-a (spomenici palim borcima, žrtvama fašističkog terora, spomen-biste narodnim herojima ovog kraja);
- objekti tradicionalne krajiške arhitekture (brojne vodenice potočare, krajiške muslimanske kuće, tzv. dimalučare).
Turističko-ugostiteljski objekti:
- Hotelsko-ugostiteljski kompleks "Stari grad",
- Hotel "Konak",
- brojni restorani;
- izletišta uz rijeke Glinicu i Kladušnicu,
- lokalitet pećine "Hukavica",
- lovišta Bukovlje i Stabandža,
- bazen sa termalnom vodom Mala Kladuša,
- izvorišta termalne vode Šumatac,
[uredi] Reference
[uredi] Vanjski linkovi
[uredi] Također pogledati
 | U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
