Zemaljski muzej u Sarajevu

sarajevska Hagada

Zemaljski Muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu je najstarija muzejska institucija u Bosni i Hercegovini, osnovana 1888. godine, za vrijeme Austro-Ugarske vladavine. U početku je muzej bio smješten u neuslovnim prostorijama, da bi regulacionim planom iz 1909. godine načinjena skica muzeja i predviđena njegova izgradnja u središnjem dijelu grada Sarajeva, na današnjem Trgu Bosne i Hercegovine. Arhitekt Karlo Paržik je uradio projekt za zgradu muzeja, koja se sastoji od četiri zasebna paviljona, međusobno povezana terasama, sa unutrašnjim atrijom gdje je smještena botanička bašta . Zgrada je rađena u neorenesansnom stilu. Interesantno je da je to jedina zgrada muzeja u jugoistočnoj Evropi koja je namjenski građena za tu svrhu.

Zemaljski muzej u Sarajevu je u toku svog gotovo stogodišnjeg postojanja uspio sakupiti dobar dio kulturnog nacionalnog nasljeđa zemlje i svih njenih naroda. Eksponati su razvrstani po odjeljenjima (arheološko, etnološko i odjeljenje prirodnih nauka) u nekoliko različitih zbirki (folklorna, numizmatička, prirodoslovna, prahistorijska, antička i druge), a najznačajniji muzejski eksponat je poznata sarajevska Hagada, tradicionalna jevrejska knjiga, koju su Sefardi donijeli u Sarajevo po svome izgonu iz Španije.

Muzej je teško oštećen u toku posljednjih ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995.

Iako je problem nepotpunog i neblagovremenog finasiranja bio evidentan kroz poslijeratne godine operacije muzeja, 13. oktobra 2004. muzej je zvanično zatvoren za javnost na neodređeno vrijeme zbog nedostatka finansijskih sredstava za njegovo normalno funkcioniranje.

[uredi] Botanički vrt zemaljskog muzeja

Botanički vrt se nalazi u centralnom dijelu kompleksa Zemaljskog muzeja. Jedini je spomenik ove vrste u Sarajevu. Osnovan je 1913. godine, a njegov osnivač je bio istaknuti botaničar Karlo Maly. Površina botaničkog vrta iznosi 14.270 m² i u njemu se uzgaja više od 3000 biljnih vrsta. Vrt sadrži vrlo vrijedne zbirke: endemskih vrsta, tercijalnih relikata, naših florističkih rijetkosti. U prekrasnom ambijentu se na jednom mjestu mogu vidjeti brojne egzotične vrste drveća kao što su: japanska trešnja (Prunus serrulata), mamutovac (Sequoia), ginko (Ginkgo biloba) i dr. Posebnu atrakciju predstavlja fontana u centralnom dijelu vrta, okružena bujnom vegetacijom, koja doprinosi da vrt na posjetioca ostavlja utisak romantičnog cvijetnog parka. Botanički vrt posjeduje veoma vrijedan herbarij. Autori tih vrijednih kolekcija su: Blau Otto (1828-1879), Moellendorff Otto (1848-1903), Hofmann Florian (1834-1889), Brandis Erich (1834-1931), Fiala Franjo (1861-1898), Beck Günther von Mannagetta (1856-1931), i Maly Karlo (1874-1951).

[uredi] Također pogledajte

• Glasnik Zemaljskog muzeja BiH

[uredi] Vanjski linkovi

• Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine

Nedovršeni članak Zemaljski muzej koji govori o arhitekturi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.