14.7.2011. 16:02
FSA4428
UP: Unutarnja politika
ČIRKIN: KO JE DOZVOLIO DEFILE PREDSTAVNIKA RAVNOGORSKOG POKRETA U PRIJEDORU?

BANJA LUKA, 14. jula (FENA) – Poslanik SDPBiH u Narodnoj skupštini RS-a Behzad Čirkin ni danas nije dobio odgovor na pitanje koje zakonske mjere su poduzete protiv organizatora nedavnog skupa pripadnika Ravnogorskog pokreta te njihovog defilea u Prijedoru, pri čemu su narušavali javni red i mir te sigurnost građana.

Resorni ministar Stanislav Čađo ponovio je da skup nije bio najavljen policiji te da ostale informacije poslanik može dobiti u lokalnoj policijskoj stanici. 

Čirkin je ponovo zatražio pismeni odgovor od policije RS-a o načinu organiziranja i organizatorima tog "sramnog čina u samom Prijedoru".

Ni ministrica uprave i lokalne samouprave RS-a Lejla Rešić nije danas znala odgovor na pitanje poslanika SDS-a Borisa Jerinića koliko je općina nastalo na području nekadašnje lokalne zajednice Doboj, nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

Ne znajući odgovor na ovo pitanje, ministrica je ustvrdila “da je situacija u Doboju kompleksna”, te iskoristila mogućnost da odgovor “dostavi u pisanoj formi”.

Osnova za ovo Jerinićevo pitanje bilo je raniji stav Ministarstva uprave o tome da li osobe srpske nacionalnosti imaju natpolovičnu većinu i da iz njihovih redova mogu da budu i načelnik i predsjednik Skupštine općine Doboj.

Tokom rasprave u Narodnoj skupštini o prvoj tački “Aktuelni sat” čak dva pitanja, gotovo identična, bila su upućena predstavnicima Vlade koja je dodijelila 50.000 maraka jednom dnevnom listu, čije je sjedište u Beogradu, za izradu portala.

Poslanici PDP-a i SDPBiH, Borislav Borenović i Slobodan Popović, tražili su odgovor kako to da izrada portala jedino u RS-u košta toliko novaca, ako se zna da je ubjedljivo najskuplji 15.000 maraka.

Odgovor je dao potpredsjednik entitetske Vlade Anton Kasipović, ali samo u dijelu da Vlada “pomaže” medije u RS-u, jer su i oni osjetili efekte krize i smanjeno je oglašavanje.

Međutim, nije dao objašnjenje o tome zašto izrada portala u RS-u, sudeći i po iznosima datim prošle godine u Ministarstvu ekonomskih odnosa i regionalne saradnje, gdje je utrošeno 150.000 maraka za izradu dviju internet stranica, od kojih jedna i ne postoji, toliko košta porezne obveznike RS-a.

(Fena) gk/ef