„U cilju stabilizacije eura više ne smije biti nikakvih ograničenja u glavi. To podrazumijeva i kontrolisani stečaj kada se iznađu za to neophodni instrumenti."

Međutim, visoki predstavnik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova Werner Hoyer (državni ministar) se u Briselu disancirao od izjave svoga stranačkog šefa:

"Da smo mi u EU imali dobar instrument za kontrolisani stečaj neke zemlje članice eurozone, davno bismo bili korak naprijed. Ovom temom se ne smijemo poigravati jer je opasnost domino-efekta prevelika. Stoga je vrlo važno i da biramo riječi koje izgovaramo."

Predsjedavajući bavarskih demohrišćana (CSU) Horst Seehofer pomenuo je i mogućnost isključenja Grčke iz eurozone. Za austrijskog ministra Michaela Spindeleggera to je problematično:

"Ako bismo teoretski o tome razmišljali, činjenica je da takva mogućnost nije predviđena evropskim ugovorom. To znači da bi se o tome moralo pregovarati sa Grčkom, koja, kako stvari stoje, nema velikih ambicija da izađe iz eurozone."

Predsjednik EU Herman Van Rompuy je nakon jučerašnje (12.09.) razmjene mišljenja sa predsjedavajućim Evropskom unijom, poljskim premijerom Donaldom Tuskom, izjavio da sada sve zavisi od toga kako se bude ponašala Grčka:

"Grci moraju provesti dogovoreni program štednje. Ukoliko zaostaju, moraju iznaći način da to isprave."

Njemačka kancelarka je preko svoga portparola podsjetila da evropski ugovori ne predviđaju niti dobrovoljni izlazak niti izbacivanje neke zemlje iz eurozone. Čak i kada bi se šefovi vlada EU odlučili za ovaj put, ostao bi ogroman strah od nesagledivih posljedica za finansijska tržišta. Kancelarkino mišljenje dijeli i njemačka opozicija. Šef socijaldemokrata Sigmar Gabriel:

"Ako Grčka napusti eurozonu, to nije kraj. Šta će biti sa Irskom, Portugalom, Španijom? Pa i Italijom? I onda smo sa eurom vrlo brzo došli i do njemačko-francuske granice."

LJILJAN.BA