"U razdoblju između 2010. i 2014. godine ne očekuje se promjena kod dugova ni u zemljama eurozone niti u cijeloj Evropskoj uniji", stoji u godišnjem izvještaju Komisije o javnim finansijama u Evropskoj uniji, prenosi DW.

Prema objavljenoj studiji, 17 zemalja eurozone 2010. godine u prosjeku je bilo zaduženo sa 85,5 posto svojeg godišnjeg bruto domaćeg proizvoda. Stopa zaduženja do 2013. godine mogla bi se povećati na prosječnih 88,7 posto, ali nakon toga se do 2014.godine smanjiti na 85 posto.

Prognoze se temelje na procjenama Komisije i navodima nacionalnih ministarstava finansija. Posebno podaci ministarstava finansija pokazali su se u prošlosti preoptimističnima.

"Uvijek postoji rizik da se ne provedu dodatne mjere, jer je jasno da mjere konsolidacije budžeta obično imaju i svoje političke troškove", stoji među ostalim u Komisijom izvještaju.

"Dugovi i dalje rastu. Sposobnost nositi se s njima i podnositi ih, glavni je razlog za našu zabrinutost", poručio je glasnogovornik povjerenika za finansije Ollija Rehna.

"Ako svemu tome dodamo i sve starije stanovništvo, tada je jasno da prostora za popuštanje više jednostavno nema", dodao je glasnogovornik Evropske komisije.

Izvještaj Komisije na više od 200 stranica sažima trenutno najveći politički problem EU-a. Gotovo sve članice muku muče sa zaduženjima. Zemljama članicama ni u četvrtom kvartalu za redom ne uspjeva smanjiti dužničku kvotu.

Politička sposobnost djelovanja Evropske unije znatno je oslabljena, jer sve dok Evropljani ne dovedu u red svoje finansije, dotle ostaju izloženi napadima špekulanata kao i ucjenama poput onih iz Pekinga. Kina ima ogromne zalihe deviza i svako malo se pojavljuje kao "spasitelj" visoko zaduženih zemalja eurozone kao što su Grčka ili Portugal.

"U trenutnoj situaciji nijedna zemlja nije zaista zaštićena", izjavio je Jurgen Stark, član Evropske centralne banke i vodeći ekonomist, koji je nedavno dao ostavku.

Stark je u vodstvu Evropske centralne banke snažno podržavao strogu antiinflacijsku politiku. Prije svega se protivio tome da ECB otkupljuje italijanske i španske državne obveznice.

Sada je upozorio da bi se te zemlje mogle naći odsječene od tržišta kapitala, jer njihova budžetska politika ulagačima daje povoda za špekulacije. "To se može dogoditi i još većim evropskim ekonomijama", upozorava Stark.

Što se u tom slučaju događa, to se lijepo moglo promatrati na primjeru Grčke od kraja 2009. godine: grčka zaduženja dosegnula su u međuvremenu evropski rekord od 160 posto, a ekonomija se smanjuje već tri godine, stanovništvo je ogorčeno i protestuje, a vlada u Atini niže jedan neuspjeh za drugim u svim pokušajima smanjenja izdataka i ubiranja novih poreza.

Zamjenik grčkog ministra finansija Filippos Sahinides izjavio je da Grčka ima još do oktobra novca za plaćanje državnih službenika te dodaje da grčka vlada čini sve kako bi država i dalje funkcionisala.

No to znači da bi Grčka bez osam milijarda eura, što je šesti obrok plaćanja iz fonda za pomoć kojeg financiraju EU i MMF, postala insolventna. Isplata ovog obroka trebala bi se dogoditi ove sedmice, ali ostaje upitna, jer Atina nije održala svoja obećanja oko reformi.

Tako je grčko ministarstvo finansija objavilo da je budžetski deficit u samo godinu dana porastao za jednu petinu na 18,1 milijardu eura. Posljedica svega toga je da nikada do sada nije bilo tako skupo osigurati se od mogućeg stečaja Grčke.

LJILJAN.BA