Samo u protekloj godini u BiH se posredstvom bankarskih računa, ali i neformalnim kanalima, iz dijaspore slila oko 3,41 milijarda KM, što je za 180 miliona KM više u odnosu na prethodnu godinu, podaci su Centralne banke BiH.

Sa takvim prilivom, doznake radnika iz inostranstva iznose 14 odsto BDP-a zemlje, što je duplo više od prosjeka zemalja jugoistočne Evrope i predstavljaju, ključni pokretač potrošnje, pokazala je i makroekonomska analaza Hypo Alpe Adria banke.

Ekonomski stručnjaci ocjenjuju da ovakvi podaci ukazuju na to da platežna moć stanovnika u BiH i dalje u velikoj mjeri zavisi od novca iz inostranstva, te da je platni bilans BiH veoma uslovljen prilivom gastarbajterskog novca, pišu Nezavisne novine.

Fuad Kasumović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, ocijenio je da platni promet BiH u značajnoj mjeri zavisi od priliva novca iz dijaspore.

"Ne postoji više nikakva dilema u vezi s tim da veliki priliv sredstava iz inostranstva smanjuje ukupni deficit države", rekao je Kasumović.

"Centralna banka BiH može zabilježiti samo priliv novca koji pristiže preko bankarskih računa, dok dobar dio sredstava porodice ili rodbina u zemlju unose direktno, u kešu", rekao je Kasumović.

On je ocijenio da je slična situacija i s ostalim zemljama regiona, Srbijom, Hrvatskom, Crnom Gorom i Makedonijom, čije se stanovništvo nakon rata našlo u teškoj poziciji zbog velike nezaposlenosti nakon ratnih dešavanja, objasnio je Kasumović.

On je ocijenio da između 1,5 i dva miliona ljudi porijeklom iz BiH živi u inostranstvu i gotovo redovno šalje novac rodbini i prijateljima.

Miloš Todorović, član Udruženja ekonomista SWOT, rekao je da cifra koja premašuje dvije milijarde upliva novca iz dijaspore pokazuje koliko je veliki potencijal ovog izvora finansiranja.

"Ukoliko bi se ta sredstva upotrijebila za investiranje u ekonomiju, efekat bi bio daleko bolji, jer bi novac išao u razvoj, a ne samo u potrošnju", rekao je Todorović.

LJILKJAN.BA