Međunarodni monetarni fond (MMF) smatra da se, zbog velikog kašnjenja u ispunjavanju uvjeta, cijeli aranžman sa BiH težak 1,2 milijarde eura mora ponovo razmotriti, izjavio je Milan Cuc, rezidentni predstavnik MMF-a u Sarajevu.

On upozorava i da će se bilo kako usporavanje globalnog ekonomskog oporavka odraziti i na BiH, pri čemu politička situacija nije nimalo ohrabrujuća.

Da li se svijet sučava sa opasnošću nove recesije i kako će se sve odraziti na BiH?

- Iako MMF nije predvidio recesiju sa "duplim dnom", postoji zabrinutost. Nedavne turbulencije na finansijskom tržištu, povećale su nesigurnost u globalni oporavak, a novi podaci pokazuju slabiji ekonmski rast ove i naredne godine u odnosu na predviđanja. BiH ima malu otvorenu ekonomiju i ne može biti potpuno zaštićena od promjena u međunarodnoj ekonomiji.

Tako, bilo koje usporavanje u globalnom oporavku će uticati i na BiH - rast izvoza će oslabiti i mogućnost investiranja oslabiti. Ekonomski rast i stvaranje novih radnih mjesta bi moglo biti zaustavljeno. Javne finansije mogu, također, biti pod pritiskom, ako oslabi prikupljanje poreza.

Kako, u svemu tome vidite političku situaciju u BiH?

- Teška politička situacija ne pomaže bh. ekonomiji. Produžena nesigurnost obeshrabruje strane investicije. Nedostatak političkog konsenzusa odgađa neophodne fiskalne i strukturalne reforme.

Nepostojanje državne vlasti je i aranžman sa MMF-om stavilo na čekanje. Hoće li on uopće biti nastavljen?

- Kada je riječ o statusu stand by aranžmana, još od posljednjeg pregleda u oktobru 2010. ostvareni rezultati su različiti. Imamo sporu implementaciju reformi i slabu koordinaciju politika.

Jasno nam je da vlade trebaju više vremena da formuliraju svoje prioritet i slože se oko zajedničke strategije. Zbog toga je program na čekanju. Imajući u vidu značajno odgađanje, budućnost cijelog programa treba razmotriti. Na vlastima je da kažu žele li nastavak razgovora koji bi vodili ka daljnoj finansijskoj podršci od MMF-a.

Pojedine evropske zemlje su u krizi i često se govori o mogućem padu eura. Da li je u tom slučaju ugrožena i bh. valuta i treba li, kako to neki zagovaraju ići na njenu namjernu devalvaciju?

- Argument za zadržavanje bh. valutnog odbora i veze konvertibilne marke sa eurom je jasan. Taj aranžman, koji kompetentno vodi Centralna banka BiH je temelj makroekonomske stabilnosti BiH i do sada je zemlju dobro služila. Zahvaljujući njegovim striktnim pravilima, bh. monetarna politika je slobodna od destabilizirajućeg političkog uplitanja. Stabilnost koju godinama pruža kao sredstvo plaćanja je konvertibilnoj marki osigurala i veliku podršku javnosti.

- Obaranje vrijednosti marke nije riješenje za bh. ekonomske probleme. Naprotiv, to bi samo pogoršalo situaciju. U ovim okolnostima bi bilo veoma destabilizirajuće. Povjerenje bi bilo uzdrmano. Bilo kakve koristi za izvoznike zbog devalvacije bi bile prolazne prirode u ovako malo i otvorenoj ekonomiji. Iskustvo govori da se, u malim ekonomijama te koristi izgube zbog visoke inflacije. Cijene bi skočile preko noći, a još ozbiljniji bi bilo udar na građane koji imaju kredite u eurima. Promjena vrijednosti KM bi bila uznemirujuća ekonomski i socijalno - upozorava Cuc.

Avaz/LJILJAN.BA