- Iako žene nisu bile uključene u ovu studiju, vrlo je vjerojatno da one koje imaju laganiji san također mogu imati povećan rizik od visokog krvnog pritiska - tvrdi voditeljica studije Susan Redline. Spavanje je neophodno za očuvanje zdravlja. Važno je da nam spavanje postane prioritet te da se probamo naspavati najmanje šest do osam sati na dan, ističe Natasha Stewart iz britanske zaklade Srce.

Zašto se skrivate ispod pokrivača?

Tijelo voli ritam i predvidivost. Većina osjeća umor jer se nisu držali uobičajenog ritma spavanja. Sat vremena prije nego što počne buđenje tijelo se priprema. San postaje lakši, tjelesna temperatura počinje rasti te počinje oslobađanje kortizola, hormona stresa, što daje energiju za buđenje, ističe stručnjak za spavanje doktor Neil Stanley.

Ali ako vaše tijelo nema ritam te ne zna da je vrijeme za buđenje nakon što alarm zazvoni doživjet će šok. Upravo to je razlog zašto se nakon zvonjave budilice osjećate iscrpljeno, napominje Stanley.

Nemojte odgađati buđenje

Mnogi odgađaju buđenje pomičući alarm za deset ili 20 minuta kako bi nadoknadili san. No to je nešto najgore što možete učiniti, tvrde stručnjaci. Tijelo se prije buđenja priprema za to pa bi vas njegovo odgađanje moglo vratiti u fazu dubokog sna i izazvati šok nakon što se alarm ponovno oglasi.

Iskoristite Sunce

Promjena od sna do buđenja je veliki šok za organizam, govori Leon Kreitzman, autor knjige Godišnja doba života.

- Dok spavate, tjelesna temperatura kao i krvni pritisak padaju, pa pri buđenju vašem srcu, ali i cijelom organizmu treba malo više vremena da se pokrene, napominje Kreitzman. To objašnjava zašto se većina srčanih udara događa u jutarnjim satima.

Ljudi su aktivni danju, a spavaju noću i imaju prirodni mehanizam koji kontrolira osjećaj pospanosti i budnosti. Mehanizam je usklađen s izlaskom i zalaskom Sunca. Ako imate problema sa spavanjem ili problema s buđenjem, bitno je da puno vremena provedete na otvorenom, savjetuje Kreitzman. Dok je na otvorenom tijelo se polako puni energijom i prilagođava vremenu.

Jutarnja nervoza je u genima

Neki ljudi jednostavno nisu jutarnji tipovi jer pate od tzv. inercije sna, osjećaja usporenosti i razdražljivosti pa i do dva sata nakon buđenja dok se drugi bez problema dižu iz kreveta i započinju dan, tvrdi Stanley. Oko 12 gena je povezano s unutarnjim sistemom tijela koji regulira spavanje i buđenje. Geni rade zajedno kako bi stvorili bjelančevine i izazvali hormone zbog kojih spavamo kroz noć, a aktivni smo tokom dana. Kod ranoranioca organizam radi brže, pa se prije umara i ranije ide na počinak, dok je kod "noćnih ptica" obrnuto, objašnjava neurolog Russell Foster sa Univerziteta Oxford.

Tinejdžeri su svijet za sebe

Tinejdžeri trebaju više sna od ostalih ljudi, jer se moraju nositi s mnogo emocionalnih i fizičkih promjena kroz koje njihovo tijelo prolazi, ističe Kreitzman.

- Spolni hormoni, poput testosterona i progesterona, čija se razina povećava u pubertetu, mogu poremetiti ritam spavanja, pa nije ni čudo što se tinejdžeri bude kasno - govori Foster.

LJILJAN.BA