U petak je svečano otvoren XVII Sarajevo film festival (SFF). Gotovo da nema ni potrebe ustvrditi kako se radi o najvećoj regionalnoj smotri ove vrste, na kojoj će, u okviru 13 programa, biti prikazano više od 200 filmova i gdje će se okupiti regionalna filmska elita, ali i brojna svjetska imena sedme umjetnosti i prateće industrije.

Akreditovano je oko 200 osoba, računajući i novinare, a očekuje se posjeta barem na nivou prošlogodišnje, kada je festival posjetilo 100.000 ljudi.

O SFF-u razgovaramo sa Mirsadom Purivatrom, direktorom festivala.

Nekako smo već navikli na festivalu vidjeti oko 200 filmskih ostvarenja. Zaista izuzetna ponuda. Šta bi se moglo preporučiti na početku smotre?

Svi ti filmovi, koji će se prikazati ove godine, samim izborom u selekciju zaslužuju da budu preporučeni od strane direktora festivala. U takmičarskom dijelu ove godine imamo upravo ono čemu smo težili, a to je godinu u kojoj predstavljamo nove snage regionalne scene, nove autore - čak sedam debitanata. Mislim da je to veličina festivala i da postajemo festival koji na evropsku i svjetsku scenu uvodi i promoviše nove i kvalitetne autore iz regiona. Mislim da će čitav takmičarski program - i igrani, i kratki, i dokumentarni filmovi - zaista biti u znaku novih snaga.

Da ne bih izdvajao nikoga, da ne bude favorit za Srce Sarajeva, pređimo na Open Air, koji se otvara fantastičnim filmom Akija Kaurismakija, La Havre, film koji dolazi odmah nakon kanskog festivala, gdje je dobio nagradu kritike. Do zadnjeg dana gledaćemo izbor zaista fantastičnih filmova - od svjetske premijere domaćeg dokumentarnog filma Orkestar, o Saši Lošiću i Plavom orkestru, preko osvajača grand prix-a Cannes-a, velikog turskog režisera Nuri Bilge Ceylana - Bilo jednom u Anadoliji. Zadnjeg dana ćemo imati priliku da vidimo jedan od najvećih hitova britanskog filma koji se zove The Guard. Festival će zatvoriti svjetska premijera kratkog filma našeg oskarovca Danisa Tanovića, koji upravo završava film.

Pored toga tu su brojni gosti, od Nani Moretti, Charlotte Rampling, Joshua Marston-a koji se sada vraća nakon velikog uspjeha njegovog filma Maria full of grace. Bit će pregršt dobrih filmova različitih žanrova. Imamo programe: Panoramu, Nove tokove, također nove mlade autore iz cijelog svijeta. Ono što nas posebno raduje, to su dva nova sadržaja koja mislim da trebaju da učine festival još bogatijim i još ugodnijim. Jedan je velika 3D projekcije, najveća trodimenzionalna projekcije u regionu, u Gradskoj dvorani Skenderija. To će biti dječiji filmovi Kralj lavova, koji je sada adaptiran za 3D tehnologiju, i film Auti 2, još jedan veliki Diznijev hit. Mislim da će i porodica i mladi uživati u 3D projekciji. Pozivam ih da 30. jula budu na kraju Festivala, na Porodičnom danu, na Vilsonovom šetalištu, gdje će biti naše novo kino Laško ljetnje noći. To je piknik kino, gdje se dolazi sa dekama i gdje se provodi čitava noć uz filmove i DJ-eve.

Impresioniran sam brojem naslova koji idu uz odrednicu BiH, ali na žalost, Bosna nema filma u zvaničnoj konkurenciji.

Prošle godine smo imali jaku godinu sa šest igranih filmova, a ove godine nema ni jednog. To nas žalosti. Dva-tri filma su već sada u pripremi. Mislim da će iduća godina opet biti godina bosansko-hercegovačkog igranog filma. Vjerujem da će i Danis i Jasmila i Aida – nekoliko velikih autora - biti ponovo na SFF već iduće godine.

Nema filmova u zvaničnoj konkurenciji ni iz Srbije, koja je dvostruki uzastopni pobjednik na posljednjim smotrama.

Interesantno je da ove godine produkcija u Srbiji nije baš bila tog kvaliteta, pa se nismo odlučili ni za jedan film. Dosta je tu gerila filmova, vrlo jeftinih, ali ni jedan od njih nije dobacio do onoga što smo mi željeli, a to je jedinstvo dobrog filmskog jezika, estetike, priče, kastinga. Ni filmovi malo iskusnijih režisera nisu ove godine interesantni za nas.

Slutim da će i ove godine mnogobrojna publika biti zadovoljna. Posebno mi je zanimljivo poboljšanje u festivalskom životu, noćna druženja sa filmovima na otvorenom.

Svih ovih godina smo se trudili da svaki festival bude za dva do pet posto bolji po izboru filmova, broju, kvalitetu. Rukovodeći se činjenicom da smo mi ljetnji festival, primijetili smo da mnogo građana Sarajeva, turista i ljubitelja filma, žele da produže vrijeme boravka i tokom gledanja filmova i na onome što slijedi nakon toga. Grad živi 24 sata i naša je želja da upravo ovaj prostor i naše novo piknik kino, koje se nalazi između Zemaljskog muzeja i Istorijskog muzeja, velika travnata površina, bude novo mjesto okupljanja, uživanja u filmu u dobroj atmosferi, gdje će domaći DJ-ovi praviti atmosferu i omogućiti mladima da dođu i uživaju. Ulaz je besplatan.

Tu su i Talent kampus, Cine-link talent, Sarajevo grad filma.

Mislim da je to već sada vrlo jasno precizirano i zakucano u kalendare svih filmskih profesionalaca u Evropi i regionu, da je SFF centralno mjesto okupljanja. Upravo kroz sve ove programe imamo brojne predstavnike filmskih fondova, TV kompanija, producente, distributere. Već treću godinu ustanovljeni su regionalni forumi, sa svojim konferencijama, koje daju fantastične rezultate. Mislim da smo tu napravili veliki pomak. Zadnja tri – četiri dana festivala su praktično glavno mjesto okupljanja ljudi iz struke i iz toga izlaze mnoge inicijative. I Hrvatska je već mnoge zakone promijenila, druge zemlje je slijede. Sve se to dogovara i priča ovdje. Mislim da vlada pozitivna atmosfera među filmskim radnicima čitavog regiona.

Još nisi zakukao na sve i svakoga zbog uskraćivanja sredstava, zbog finansijske oskudice.

Svih ovih godina, nismo se bavili takvim pričama. Možemo i mi mnogo toga reći i bilo bi značajno, da se neke stvari, koje se mogu promijeniti, mijenjaju, a sve u cilju opšteg dobra. Sada je izvjesno da grad živi za Festival. Od taksista pa do vlasnika restorana i hotela - svi uživaju i prave svoje programe. Značajan prihod se ostvaruje za državne institucije kroz sistem PDV-a i taksi. Mislim da je ovo sada postalo mnogo više od filmskog festivala, da je ovo, ne samo kulturni događaj, nego događaj koji može imati ogroman turistički potencijal. Tu moramo svi zajedno dobro porazmisliti kako to dovesti do još većeg nivoa. Imamo festivalski centar i treba poboljšavati standarde, ne moramo svake godine kretati od nule. Mislim da je to glavno pitanje za aktuelnu vlast – kako to možemo napraviti?

Novca ima toliko koliko ga ima u državi. Ako bude bolja ekonomija, bit će više para i za Festival i za sve ostale koji su dio festivala i koji žele da budu dio festivala. Nas raduje da su taksisti sretni, da su vlasnici hotela sretni, da su vlasnici restorana sretni. Onaj ko radi dobro, sigurno ostvaruje velike prihode.

RSE/LJILJAN.BA