Vijest da su na prostoru općine Tomislavgrad pronađeni ostaci praslona iz roda Gomphotherium i podrodova Tetralophodon punjabensis i Anancus arevensis razlog su zbog kojeg ovaj tjedan iz Zagreba stiže skupina paleontologa kako bi se uvjerili u ovo senzacionalno otkriće.

Skupina zaljubljenika u arheologiju kosti, kako pretpostavljaju, životinje sa surlom i malim kljovama, koju znanost zove Gomphotherium, što je slon, od kojeg su postale današnje vrste, pronašla je sasvim slučajno na jednoj lokaciji u okolici općine Tomislavgrad, čije ime zbog naknadnih znanstvenih istraživanja ne žele otkrivati.

Načelnik općine Ivan Vukadin odmah je osnovao tim koji će voditi istraživanja uza stručni nadzor paleontologa iz Zagreba.

Ako znanost potvrdi da je riječ o ostacima drevnog slona starog nekoliko milijuna godina, ne isključuje se ni dolazak stručnjaka za paleontologiju iz Europske unije i Amerike, koji za ovakvim fosilnim ostacima tragaju na svim kontinentima. Otkriće će biti od ključne važnosti za znanstvenu rekonstrukciju života u ovom dijelu jugoistočne Europe otprije 15 i više milijuna godina.

Praslon iz roda Gomphotherium, pretpostavlja se, izumro je zbog dramatičnih klimatskih promjena i jakih tektonskih pomicanja i poremećaja, zbog kojih su se izdigli masivi kao što su Alpe, Dinaridi i Karpati. U znanstvenim se krugovima pretpostavlja da je praslon živio oko Panonskog mora koje je prekrivalo cijeli današnji Balkanski poluotok i koje se postupno isušivalo te gubilo salinitet te se na kraju pretvorilo u veliko jezero.

Uz obale jezera živjeli su tada srodnici praslonova dinoteriji hraneći se lišćem drveća. O tome svjedoče ostaci zubi praslona, koji su pronađeni na nekoliko lokaliteta u Hrvatskoj.

Prostor općine Tomislavgrad mogao bi biti zanimljiv i uglednim, svjetskim znanstvenim časopisima poput Naturea, koji je nedavnom sličnom otkriću u Meksiku i Etiopiji posvetio čak dva svoja izdanja.

Otkriće u Etiopiji i Meksiku međunarodna znanstvena skupina, koju je predvodio američki paleontolog John Kappelman (s teksaškog sveučilišta u Austinu), okarakterizirala je senzacionalnim jer je dalo neočekivane podatke o tome što se u tom dijelu svijeta događalo prije 20-ak milijuna godina.

Znanstvenici još provode istraživanja na vulkanskim stijenama na više od sedamdeset različitih mjesta, na njivama u području Chalga, na visoravnima na sjeveroistoku Etiopije...

Tu su pronašli okamine iz povijesnog razdoblja Afrike i Arabije o kojemu se gotovo ništa nije znalo. John Kappelman ističe:

– Znanost dugo nije znala što se točno događalo sa sisavcima u to doba koje je trajalo osam milijuna godina.

Životinjsko carstvo Afrike i Arabije, tumače paleontolozi, bilo je neobičan spoj sisavaca koji se mogu dovesti u vezu s današnjim vrstama u Africi te zadnjih preživjelih primjeraka vrsta za koje se dosad mislilo da su izumrle davno prije.

O kakvom je otkriću riječ u Tomislavgradu, znat će se za nekoliko dana.

Večernji/LJILJAN.BA